Legendarna Top lista nadrealista je počela sa emitovanjem 1981. godine i trajala je sve do početka rata i raspada Jugoslavije. Uprkos velikoj gledanosti i želji glumaca da se nstavi sa snimanjem, serija je nestala u plamenu ratne borbe!
Naime, brojni skečevi iz ove serije su predvideli događaje koji su se naknadno desili, neki od njih i u skorije vreme! Evo podsećanja na one najpreciznijie.
1. RASPAD JUGOSLAVIJE
Na raspad Jugoslavije Nadrealisti su ukazivali više puta. Još ranih osamdesetih godina nastala je radijska epizoda pod nazivom „Put u središte broda“, koja je bila cenzurisana.
Reč je o parodiji na poznato delo Žila Verna, u kojoj profesor i njegov asistent putuju u središte zemlje, gde ih čeka carinik. Zbunjeni profesor na svako pitanje odgovara sa „odlično pitanje“, a carinik počinje priču o središtu zemlje u koju žele ići, kao o brodu koji lagano sve više tone.
Mislilo se na Jugoslaviju, koja počinje da tone zbog finansijskih dugova… da bi na kraju i skroz potonula.
2.SARAJEVSKI ZID
Skeč “Sarajevski zid” Nadrealisti su snimili nakon rušenja Berlinskog zida jer su tektonske promjene u svijetu zapljusnule i ove prostore. U skeču se predviđa podjela Sarajeva na istočno i zapadno što se i dogodilo nakon rata u Bosni i Hercegovini.
Sam zid ipak ne postoji osim u nečijim glavama ali se smatra da se sva ironija ovog skeča i ostvarila.
3. КANTONI U BOSNI I HERCEGOVINI
U epizodi iz 1989. godine spominju se kantoni u BiH, mada je tada retko ko čuo za taj termin i znao njegovo značenje, a većina nije ni slutila da će tako nešto biti uspostavljeno u Bosni i Hercegovini.
4. IZBEGLIČКI КAMPOVI
U epizodi „Salata od maslačka“ Nadrealisti prikazuju siromašnu porodicu pod nazivom Bijedni, koja živi na livadi – pod šatorom, a za ručak konzumira trave i jede salatu od maslačka.
Tokom ratnih godina nastala su šatorska naselja za izbeglice, u kojima su se porodice zaista hranile na takav način.
5. NOVI JEZICI I DVIJE ŠKOLE POD JEDNIM KROVOM
Кreiranje novih jezika Nadrealisti su predvideli ironičnim skečom u kojem profesor lingvistike navodi da ne postoji srpsko-hrvatski jezik, već postoji šest različitih jezika – srpski, hrvatski, bosanski, hercegovački, crnski i gorski, pojašnjavajući krucijalne razlike između njih.
Osim jezičkih podjela oko kojih lingvisti i danas vode polemike Nadrealisti su predvidjeli i nacionalne podjele u obrazovanju o kojima govori njihov skeč iz Obdaništa “Složna braća”.
Naime, u samom skeču djeca su podjeljena na tri kategorije srpsku, hrvatsku i muslimansku, uče u odvojenim učionicama različitu istoriju i različitu istinu.
6. GANGSTERI I ŠVERCERI
Sredinom osamdesetih godina u jednoj od ranih TV epizoda, Nadrealisti su predstavili čuvenog „Кung Fu“ borca protiv kriminala, po imenu Fu Do, koji je trebalo da raskrinka bandu tobožnjeg Mahira S. koji se pored ostalog bavio švercom farmerki.
Ovde se mogu prepoznati kasnije organizovane pojave lokalnih bandi u Sarajevu i drugim mestima, predvođene nekadašnjim sitnim i krupnim švercerima. Neki od njih će imati veze i sa korumpiranim političarima.
7. ZATVARANJE FABRIКA I PROBLEM NEZAPOSLENOSTI
Sećate se fabrike za proizvodnju ništa, BIROa za (ne)zapošljavanje, i ljudi koji se koriste kao kipovi za popunjavanje fabrika koje proizvode ništa?
„Ovo je Jusuf, ima dva završena fakulteta… Pre podne radi kao portir, a posle podne kao skulptura kod nas u fabrici.“
Takođe, tu je i skeč o neobičnom rekordu u kojem se radnici takmiče ko duže nije primio platu.
8. PRVA PRIVATNA RADNA AKCIJA
U skeču “prva privatna radna akcija” govori se da su radne akcije u socijalizmu “deplasirane” a s obzirom da nakon rata ima puno sirotinje gazda “Hapa” se dosjetio da okupi mlade koji nemaju posao kako bi radili za njega.
U skeču desetine mladih sa pjesmom gradi vilu vlasnika radne akcije koju prati cijela ikonografika iz socijalizma – pjesma, druženje i udarnici.
Cijela stvar se na nadrealan način poo mnogima obistinila 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sa Savezom studenata organizovao radnu akciju na Tjentištu.
Mnogi su u svemu vidjeli pokušaj njegove lične promocije i iskorištavanje podobnih studenata a bh kolumnista Dragan Bursać napisao je tada da nije vjerovao kako će se ovaj skeč ostvariti.
“Sve su oni mogli „pogoditi“ i sve se moglo desiti, ali „Privatna radna akcija“ je budalaština , mislio sam. Kad ono – Dodik, studentska radna akcija… Zamislite mladog akademca koji sam sebi nalijepi nepismeni bedž „Komadant akcije“, i onda sa istomišljenicima krene u neko „akcijsko“ čupkanje korova. E, to je metafora društva u kome živimo. To je metafora za sve mlade, supismene kvazi-akademce koji zarad fotkanja sa „šefom“ ne prezaju ni od čega, pa ni od instant-radnih akcija, napisao je.
9. ŠTRAJК VLASTI
Ove epizode mnogi su se prisjetili kada su pojedini predstavnici vladajuće koalicije u Srbiji otpočinjali štrajk glađu, navodno zbog ponašanja ljudi iz opozicije.
Prvi se na takav potez odlučio vojni ministar, a vest o tome je u pojedinim stranima medijima propraćena sa „verovali ili ne“.
10. STUDENTI
Studenti u Republici Srpskoj u mogim medijima doživjeli su poređenje sa Nadrealistima nakon čuvenog upada studenata u Rektorat Univerziteta u Banjaluci 2017. godine.
Mnogi od njih pred kamerama su potvrdili da su članovi Dodikove stranke SNSD-a ali su tvrdili da njihovi zahtjevi za smjenu rektora nemaju političku pozadinu. Od svega su borjnim medijima najapsurniji bili zahtjevi studenata za više ispitnih rokova i bolje uslove smještaja.
Beogradski Blic je u tada objavljenom tekstu naveo da je ova ” benigna revolucija, praćena „zauzimanjem“ praznog rektorata, kao da je, u najmanju ruku, reč o osvajanju Bastilje, okončana neočekivano brzom ostavkom rektora Milana Mataruge. Kako se boriti za banalne umesto za konkretne stvari najbolje je opisano u starom, proročkom skeču „Top liste nadrealista“. Idealista traži „liberalizaciju leve studentske štampe i smanjenje tehnokratije na slobodnu univerzitetsku misao a ostali veće komade mesa u studentskom obroku i dodatnih 6 ispitnih rokova.
To je bilo upravo podsjećanje na čuveni skeč nadrealista u kojem studenti protestuju pred Studentskim domom “Mirat Mirić” u Sarajevu tražeći veće komade mesa u porcijama dok se čuveni Risto Podvožnjak koji se od 1968. krio u prašumi iznenađuje stanjem njihove svijesti.
Ironija ili ne ali upravo su se male studentske pobune u našem region uglavnom svodile na ovakve zahtjeve i rijetko kad je zabilježeno da se studenti koji su nekada bili pokretačka snaga promjena, bune zbog nekog konkretnog društvenog problema.
Novidani.com
View Comments (1)