Masakr u Mi Laju bio je ratni zločin koji se odigrao tijekom vijetnamskog rata, a odnosi se na masovno pogubljenje vijetnamskih civila koje je izvršil četa “Čarli” vojske Sjedinjenih Američkih Država, 16. marta 1968. godine.
Procene o broju ubijenih osoba se kreću od 347 (rezultati istrage koju je sprovela američka vlada) do 504 (na spomeniku žrtvama masakra ispisano je toliko imena). Žrtve su bile starosti od jedne do 82 godine.
Masakr u Mi Laju se smatra jednim od najtežih zločina vijetnamskog rata, te je izazvao zgražanje javnosti, osobito američke koja je tražila kraj sudjelovanja američke vojske u tom ratu. Javnost je saznala o ovom zlodjelu zahvaljujući tome što je ratni fotograf Ron Haeberle odlučio snimiti i objaviti fotografije jer nije htio šutjeti o tome čemu je svjedočio.
Kapetan William Calley je optužen i osuđen na američkom sudu zbog ubistva na doživotni zatvor, ali je ubrzo na intervenciju tadašnjeg republikanskog predsjednika Ričarda Niksona prebačen u kućni pritvor a pušten je nakon pravosudne farse i provedene samo 3,5 godine u zatvoru.
Pozadina
Četa Čarli stigla je u Južni Vijetnam decembra 1967. godine tri mjeseca prije dešavanja u Mi Laju. Prvih mjeseci jedinica nije sudjelovala u dirktnim borbama protiv Vijet Konga (komunističkih pobunjenika u Južnom Vijetnamu koje je podržavao Sjeverni VIjetnam) ali je i pored toga imala gubitke od 23 ranjena i pet poginulih vojnika, koji su stradali od zamki i nagaznih mina.
Vijet kong je 31. januara 1968 godine pokrenuo Tet ofanzivu i zadao snažan udarac američkoj vojsci istovremenim napadom na skoro sve veće gradove u Vijetnamu.
Tokom ofanzive 48. bataljon Narodnog fronta za oslobođenje Južnog Vijetnama je izvršio napad na grad Quang Ngai blizu kojeg se nalazi selo Mi Laj. Napad je bio odbijen i oni su bili primorani na povlačenje. Vojna obaveštajna služba je došla do saznanja da se 48. bataljon Vijet konga povukao ka selu Son Mi i da se glavnina snaga skriva u tom selu i u nekoliko susednih zaseoka, među kojima je bio i Mi Laj. Američke snage su pripremile veliku ofanzivu na ta sela, u cilju pronalaženja i uništavanja neprijateljskih jedinica u njima.
- Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris u Vijetnamu! Optužila Kinu da maltretira susjede
- Pobjeda u deset slika – Djevojke sa sela rušile su mit o nepobjedivosti vojske SAD-a
Zločin
Dva voda, čete Čarli, otpočela su napad nešto poslije osam sati, 16. 3. 1968. nakon kratke artiljerijske pripreme i napada helikoptera. U selu nisu našli na bilo kakav otpor niti je bio ko uzvratio vatru. Jedan vod kojim je komandovao poručnik William Calley otvorio je vatru na nenaoružane civile.
To je iskra koja je dovela do toga da vojnici počnu sa ubijanjem svega što se micalo, i ljudi i životinja. Prvi vod je u centru sela okupio grupu od 70 do 80 seljana. Poručnik Calley je izdao naređenje svojim ljudima da pucaju u civile a i sam se priključio ubijanju. Prema kasnijim svjedočanstvima, Calley je uzimao puške iz ruku onih koji su odbili da slušaju njegova naređenja i iz njih ubijao civile.
Drugi vod je u sjevernom dijelu sela dobio još jednu veliku grupu civila, njih oko 70. Treći vod se priključio kasnije, sa zadatkom da pomogne u slamanju daljnjeg otpora. Oni su učestvovali u likvidaciji preostalih preživjelih i ranjenika. Prije nego što je napad opozvan ubijeno je preko 500 civila, među kojima je bilo žena i djece. Veliki broj ubijenih bačen je u kanal za navodnjavanje. Mnoge žene su silovane, zarobljeni su bili mučeni a veliki broj njih je bio i osakaćen. Vojnici su pored vatrenog oružja koristili bombe i bajonete.
Tijekom naredna dva dana četa je učestvovala u spanjivanju sela i uklanjanju leševa. U masakru je neposredno sudjelovao mali broj vojnika, dok se većina držala po strani i nije pokušala spriječiti ubijanje. Oni čak nisu ni podneli žalbe, protiv onih koji su masakrirali nedužne civile, svojim nadređenima.
Tijekom trajanja akcije jedan od vojnika je ranjen. On se upucao u nogu vlastitim pištoljem. Prema jednoj verziji priče to se dogodilo slučajno, dok je prema drugoj to učinio namreno da ne bi sudjelovao u tim događanjima.
Istraga
Odmah nakon akcije četa Čarli je dobila pohvale za sjajno obavljen zadatak. U izveštajima je pisalo da je u borbama ubijeno 128 neprijateljskih vojnika i da je stradalo 20 civila.
Svetska javnost je za ovaj događaj saznala tek novembra 1969. godine kada je novinar Simor Herš, objavio priču sa ratnim veteranom, Rodom Rajdenourom, koji je za događaj u Mi Laju čuo od vojnika iz čete Čarli. On je pre razgovora sa Heršom pisao članovima Kongresa, Stejt departmentu, predsedniku Niksonu i Pentagonu, zahtevajući pokretanje istrage.
Potresne fotografije koje je zabilježio fotograf Ron Haeberle dostupne su u ovom tekstu.
Suđenje
Pred vojnim sudom je optuženo 14 oficira. Većina optužbi je odbačena a osuđen je samo poručnik Calley. On je osuđen na doživotnu robiju ali je njegova kazna kasnije preinačena pa je u kućnom pritvoru proveo tri ipo godine.
Od 2018. godine William Calley živio je u Gainesvilleu na Floridi .
19. avgusta 2009., dok je razgovarao s Klubom Kiwanis Greater Columbus, Calley se ispričao za svoju ulogu u masakru Mỹ Lai. Calley je rekao:
Nema dana da ne osjećam grižnju savjesti zbog onoga što se tog dana dogodilo u Mỹ Laiju. Osjećam grižnju savjesti za Vijetnamce koji su ubijeni, za njihove porodice, za uključene američke vojnike i njihove obitelji. Jako mi je žao.
William Calley
Ovaj događaj je doveo do omasovljenja antiratnog pokreta koji je zahtevao hitno povlačenje vojske iz Vijetnama. Održani su brojni protesti širom sveta. Vlada je gotovo u potpunosti izgubila podršku za nastavak rata, što je kasnije i dovelo do potpunog povlačenja američke vojske iz Vijetnama.
Prvi put se jednom oficiru sudilo po komandnoj odgovornosti, pa bez obzira na to što je optužba odbačena, to je predstavljalo presedan.
- Dan kad je David porazio Golijata: Godišnjica američkog poraza u Vijetnamskom ratu
- Ujedinio je milione ljudi koji su dobili rat protiv Francuske i SAD-a! Bio je nacionalist i shvatio da samo komunizam može donijeti slobodu i nezavisnost Vijetnamu
View Comments (1)