Pravi uticaj američke odluke da obustavi vojnu pomoć Kijevu pokazaće se za nekoliko mjeseci, kada trupe na frontu iscrpe zalihe
Obustava vojne pomoći od strane Vašingtona neće odjednom dovesti do kolapsa odbrambenih linija Ukrajine, ali će se njen pravi uticaj na rat pokazati u roku od nekoliko mjeseci, posebno podrivajući protivvazdušnu odbranu i sposobnosti preciznih udara.
Isporuke američke vojne pomoći preko zapadne granice Ukrajine zaustavljene su u 3.30 ujutro, rekao je za Rojters izvor upućen u situaciju, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp obustavio pomoć kasno u ponedjeljak, nekoliko dana nakon što je njegov razgovor sa Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu završio oštrim nesuglasicama.
Zelenski je juče u očiglednom pokušaju da pokuša da popravi odnose sa novom administracijom u Vašingtonu kazao da je njegov sukob sa Trampom prošle nedjelje “za žaljenje”, da je spreman da radi pod vođstvom američkog predsjednika na postizanju trajnog mira i da je “vrijeme da se stvari isprave”.
Zelenski je naveo da podržava mirovne pregovore i da je spreman da potpiše sporazum kojim bi Sjedinjene Države dobile pristup ukrajinskim mineralima.
“Moj tim i ja smo spremni da radimo pod snažnim vođstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli trajni mir”, naveo je Zelenski u objavi na mreži X. “Niko od nas ne želi beskonačan rat. Ukrajina je spremna da što prije sjedne za pregovarački sto kako bi se trajni mir približio. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca”, poručio je Zelenski.
“Zaista cijenimo sve što je Amerika učinila kako bi pomogla Ukrajini da očuva svoj suverenitet i nezavisnost”, dodao je Zelenski. “Naš sastanak u Vašingtonu, u Bijeloj kući u petak nije prošao onako kako je trebalo. Žao mi je što se to dogodilo na takav način. Vrijeme je da ispravimo stvari”.
Zelenski je predstavio put ka mirovnom sporazumu, koji bi, kako je naveo, mogao da počne oslobađanjem zarobljenika i obustavom vazdušnih i pomorskih napada – pod uslovom da Rusija učini isto.
“Zatim želimo da vrlo brzo prođemo kroz sve naredne faze i da radimo sa SAD na postizanju snažnog konačnog sporazuma”, zaključio je.
Ukrajinski predsjednik u svojoj izjavi nije pomenuo obustavu američke vojne pomoći, ali je stakao da je Kijev zainteresovan za buduću saradnju i komunikaciju sa SAD.
Ranije juče, ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da ukrajinske snage mogu da se održe na bojnom polju protiv ruskih trupa, ali da će Kijev učiniti sve što je moguće kako bi saradnja sa SAD nastavila.
Odluka Vašingtona o obustavi pomoći podrazumijeva prekid povlačenja svake vrste sredstava iz paketa vojne pomoći od 3,85 milijardi dolara, koji je odobrio Kongres, a koji je Tramp naslijedio od svog prethodnika Džoa Bajdena. Takođe, izgleda da zaustavlja isporuke vojne opreme koju je već odobrio Bajden, navodi Rojters.
“To je prilično značajno, ali nije toliko uticajno kao što bi bilo ranije u ratu, jer Ukrajina sada mnogo manje zavisi od direktne američke vojne pomoći nego ranije”, rekao je Majkl Kofman, viši saradnik u Karnegi fondaciji. “Međutim, definitivno će uticati na Ukrajinu, a efekat će postati izraženiji nakon nekoliko mjeseci kada se zalihe iscrpe”, rekao je on za britansku agenciju.
Kijev bi sada posebno mogao imati poteškoće u nabavci zamjena za sofisticirane sisteme protivvazdušne odbrane koji se koriste za odbijanje redovnih ruskih raketnih napada, kao i za precizno naoružanje poput raketnog sistema HIMARS, koji je jedan od glavnih ukrajinskih sistema za udare, sa dometom od 70-85 km (45-55 milja). Šmihal je rekao je da je američki sistem “Patriot” jedina odbrana Ukrajine od ruskih balističkih raketa.
Vojni analitičar Serhij Zgurec izjavio je da bi napredni sistemi protivvazdušne odbrane vjerovatno nestali mnogo brže od nekih drugih vrsta naoružanja. “Mnogo će zavisiti od intenziteta borbi. Ali s obzirom na zalihe koje su akumulirane, to neće biti linearan proces”, rekao je on.
Ukrajina je u velikoj mjeri zavisila od američke vojne pomoći nakon ruske invazije u februaru 2022, ali je preživjela višemjesečno kašnjenje u isporukama u prvoj polovini 2024, kada su republikanci u početku odbijali da odobre veliki paket pomoći.
To kašnjenje se na kraju osjetilo na frontu, gdje su se ukrajinski vojnici mjesecima žalili na značajan nedostatak artiljerijskih granata, što je pomoglo ruskim snagama da povrate inicijativu nakon neuspješne ukrajinske kontraofanzive 2023, podsjeća britanska agencija.
Ovoga puta, bilo kakav gubitak američkih artiljerijskih isporuka ne bi trebalo da nanese toliki udarac, jer je Evropa značajno povećala snabdijevanje granatama, a i druge zemlje su doprinosile, direktno ili indirektno, ističe Rojters.
Ukrajina sada takođe koristi domaće bespilotne letjelice za većinu napada na bojnom polju, kažu vojni stručnjaci. “Artiljerija nije izgubila svoje mjesto na bojnom polju, ali vidimo da se rat promijenio i da se sada zasniva na dronovima. Artiljerija je i dalje potrebna, mijenja neprijateljske namjere, ali osnovu sada čine dronovi”, rekao je Roman Kostenko, sekretar parlamentarnog odbora Ukrajine za nacionalnu bezbjednost, odbranu i obavještajne poslove.
On je rekao da je 2024. godine 65% ruskih vojnika koje je pogodila Ukrajina stradalo od dronova, dok je samo 20% pogođeno artiljerijom, a samo 10% američkom artiljerijom.
Međutim, gubitak granata kalibra 155 mm, za koje su SAD bile najveći snabdjevač, izgleda kao ozbiljan problem. “Znam da u ovom trenutku imamo određene rezerve i mislim da bi, uz trenutni intenzitet borbi, trebalo da potraju otprilike do sredine ljeta”, rekao je on za Rojters.
Serhij Rahmanin, poslanik u parlamentarnom odboru, rekao je da će sada mnogo zavisiti od toga da li će SAD odlučiti da blokiraju proizvođače iz trećih zemalja koji posjeduju američke proizvodne licence i spremni su da nastave snabdijevanje Kijeva oružjem i municijom.
Rahmanin je za Rojters izjavio: “Ako naši evropski partneri imaju slobodu djelovanja, ako imaju vremena, volje, novca i sposobnosti da nam pomognu, ovo neće biti katastrofa.”
Posebno je ukazao na haubice i rakete za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je juče predloge za povećanje izdvajanja za odbranu u EU, navodeći da bi ti planovi mogli mobilisati do 800 milijardi eura (840 milijardi dolara). EU će sjutra održati vanredni samit u Briselu.
Neizvjesna razmjena obavještajnih podataka
Nakon obustave vojne pomoći postavlja se pitanje i u vezi sa razmjenom američkih obavještajnih podataka i da li će SAD dozvoliti njihov prenos preko trećih zemalja.
Kijev takođe u velikoj mjeri zavisi od Starlinka, satelitskog internet sistema kompanije SpaceX Ilona Maska za komunikaciju na bojnom polju i upravljanje dronovima, mada Rojtersov izvor upućen u situaciju kaže da za sada nije bilo prekida u uslugama.
Uprkos tome što su odnosi Kijeva i Vašingtona pod velikim pritiskom za sada nema znakova da su SAD prekinule dijeljenje obavještajnih podataka sa Ukrajinom.
“Ovo je tek prvi korak u distanciranju, baš kao što će ponovno angažovanje s Rusijom doći u nekoliko faza”, navodi se u istraživačkoj bilješci organizacije Eurointelidžens.
vjesti.me