Hrvatska ekonomija pala je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Sve to sinoć je u Dnevniku Nove TV komentarisala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
No, kako će se ispostaviti, Tramišak nema pojma na koji se period odnosi drugo tromjesečje.
Prvo je na samom početku gostovanja upitana jesmo li dotaknuli dno.
U odgovoru nije bila nešto uvjerljiva.
“Ne bih tako rekla”, odgovorila je na pitanje jesmo li dosegnuli dno.
“Ovaj pad od 15,1 posto je u ovom tromjesečju 2020. godine. Dakle u jednom periodu kada je inače najveći fokus na turizmu. Znači najveći rast BDP-a kojeg smo imali bio je na jednom vrhuncu turističke sezone. Znači, ovo tromjesečje bilježi blage, usporene aktivnosti u svim ostalim gospodarskim djelatnostima”, kazala je ministrica.
Iz njenog odgovora ostaje nejasno na koje ona uopće tromjesečje misli. Naime, pad BDP-a o kojem je upitana odnosi se na drugo tromjesečje, period koji obuhvaća 4., 5. i 6. mjesec, odnosno period najvećeg lockdowna. Tramišak u svom odgovoru spominje vrhunac turističke sezone, a koji je u trećem tromjesečju koje još uvijek traje. Pošto još traje, naravno, ne znamo ni gospodarske podatke, a niti lošiji vrhunac sezone možemo kriviti za pad u 4., 5. i 6. mjesecu.
Govorila o 7. i 8. mjesecu
Onda je razgovor krenuo u nekom drugom smjeru. Ipak, na kraju razgovora opet su se dotakli pada BDP-a.
“Ono što smo sad spomenuli, da je pad BDP-a u ovom tromjesečju vezan bio isključivo uz turizam. Znači, turizam koji je inače bio snažan u ovom tromjesečju, znači srpanj, kolovoz, koji su davali najbolje rezultate, tog turizma sad nema”, rekla je ministrica.
Ministrica, dakle, priča o 7. i 8. mjesecu koji su u trećem tromjesečju, a koje još uvijek traje i za koji podaci još nisu objavljeni a komentariše podatke iz drugog tromjesečja.
Onda je upitana koliko utječe pad BDP-a europskih zemalja na Hrvatsku.
“Bilo je manje turista, značajno manje. 53 posto ostvarenih noćenja u odnosu na prošlu godinu, 42 posto dolazaka”, dodala je na kraju turističke brojke kao razlog pada BDP-a.
Ukratko, ministrica je upitana o padu BDP-a u travnju, svibnju i lipnju, odnosno u drugom tromjesečju ili drugom kvartalu. Ona je za pad BDP-a krivila lošu sezonzu u srpnju i kolovozu.
Ili, još kraće, ministrica nema pojma na koji se period odnosi pad BDP-a niti što spada u drugo tromjesečje.
Index.hr