Moldavija ima dugu historiju turbulentnih odnosa sa Ruskom Federacijom. Ona je jedna od tri zemlje bivšeg Sovjetskog savjeta, zajedno s Ukrajinom i Gruzijom, koja je težila većoj integraciji sa Zapadom. U isto vrijeme, morali su da se brinu oko separatističkih teritorija koje su okupirale ruske snage.
Mnogi članovi Kongresa već dugopodržavaju demokratsku putanjui teritorijalni integritet Moldavije ipozivaju Rusiju da poštuje suverenitet Moldavijei povuče svoje vojne snage. Ipak, da se to neće tako lako desiti, pokazali su i nedavni predsjednički izbori. Naime, u novembru 2020. godine, predsjednica Moldavije postala jeproevropska kandidatkinja usmjerena na reforme, bivša premijerka Maia Sandu. Sandu je u drugom krugu glasanja pobijedila dosadašnjeg predsjednikaIgora Dodonasa 58% naspram 42% glasova. Dodon je bio predsjednik socijalno konzervativne Partije socijalista, vladajuće stranke koja je podkontrolom Rusije.
Rusija podržala Dodona
Prije izbora, ankete su sugerisale da je ishodneizvjestan.Neki analitičari su mislili da Dodon ima veliku prednost jer njegova stranka imaapsolutnu kontrolu nad glavnim medijskim organizacijama,proruskim glasačimau „odmetnutom“ regionu Moldavije Pridnjestrovlju, kao i međumoldavskim glasačima u Rusiji. U oktobru 2020. godine zajednička moldavsko-ruska nevladina istraga utvrdila je da jeDodonova kampanja dobila podršku ruske strane obavještajne službe.
Ruski predsjednik VladimirPutin pozvao je Moldavce da daju svoj glas Dodonuukazujući na bliske ekonomske veze između tih zemalja. U isto vrijeme,šef ruske Službe za inostranu obavještajnu službu (SVR) Sergej Nariškin je izjavio da je Washington poticao moldavsku opoziciju da izađe na ulicenakon glasanja kako bi osudili njihovu valjanost i zatražili ponovnu kandidaturu. Ipak, na kraju su oni željeli da se izbori ponove.
Moldavija u vječnoj borbi između Rusije i Zapada
Još od sticanja nezavisnosti1992.godine nakon sovjetskog raspada 1991. godine, Moldavija jepodijeljena između onih koji podržavaju bliže odnose s Evropskom unijom i onih koji preferiraju čvršće veze s Moskvom.2014. godine, Moldavija je potpisala sporazum o bližim političkim i ekonomskim vezama sEU.Ipak, uprkos pobjedi Sandu, postavlja se pitanje koliko će se zapravo situacija u Moldaviji promijeniti. Naime,predsjedništvoove zemlje imarelativno ograničena ovlaštenjau okviru parlamentarnog sistema zemlje, a sam položaj također ima simboličan značaj.
Nova predsjednica je, u jednom od prvih intervju nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pozvala naokončanje ruske mirovne misije u Pridnjestrovlju,otrgnutom regionu Moldavije s većinom onih koji govore ruski jezik. Također je istakla da je tokom kampanje bila na meti ruskih dezinformacija.
„Izgradit ćemo zemlju u kojoj će kompetentni ljudi zauzimati ključne položaje bez obzira na njihovu nacionalnost“, rekao je Sandu. „Izgradit ćemo istinski uravnoteženu inostranu politiku zasnovanu na nacionalnim interesima Moldavije i pragmatičnom dijalogu sa svim zemljama“, dodala je.
Da li će Rusija ostaviti Moldaviju na miru?
Kritičari ruskog prisustva kazali su da jeMoskva, održavala „tihi“ sukobkako bi spriječila Moldaviju da se pridruži Evropskoj uniji ili ujedini s Rumunijom, što je ideja koju podržavaju neki moldavski političari. Brojni drugi analitičari smatraju da ćeMoldavija morati još mnogo da se bori protiv ruskog uticajakoji je utisnut u skoro svaku poru društva i vlasti u ovoj zemlji.
Matthew Rojansky, direktor Instituta Kennan Centra Wilson, povukao jeparalele između Sandua i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog.Rekao je da bi uspjeh ili neuspjeh Sanduovih napora da iskorijenikorupcijumogao odrediti budući odnos Moldavije s Rusijom, koju kritičari optužuju za korištenje različitih mreža i medija kao način uticaja u regionu.
„Ako lideri poput [Zelenskog] i Sandu pokažu stvaran napredak u reformama, dobit će podršku vlastitog naroda i Zapada koji mora da se odupre pritisku Moskve“, tweetao je Rojansky.
I brojni Moldavci jasno su, osim na izborima, dali do znanja Rusiji da žele da seoslobode njihove kontrole.U decembru je oko 20.000 demonstranata, koji podržavaju proevropsku novoizabranu predsjednicu, zahtijevalo prijevremene izbore parlamenta.Naime, zakonodavnu vlast i dalje kontroliše proruski predsjednički kandidatDodon.Uz to, trenutni parlament usvojio jezakon o prenošenju kontrole nad obavještajnom agencijom u zemlji sa predsjednika na parlament. Potez su podržale Dodonova socijalistička stranka i stranka biznismenaIlana Shora,koji je osuđen za prevaru i pranje novca.
Izbori u Moldaviji su posmatrani kaoreferendumo dvije različite vizije budućnosti male istočnoevropske države smještene između Ukrajine i Rumunije. Rusija želi dapolarizirana Moldavija ostane u njihovoj sferi uticajadok je većina građana jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja jasno kazalaNE Rusiji i DA Evropi.
Citaj.ba