U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine danas su objavljene dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.
Prema podacima koji su dostupni na web stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na OHR-ovoj stranici ili dan nakon objave uSlužbenom glasniku BiH, u zavisnosti od toga koji od ta dva datuma nastupi ranije.
Ovo znači da će nove odredbe Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na negiranje genocida, stupiti na snagu već sutra.
Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je objavio da je iskoristio Bonske ovlasti i nametnuo dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
Na jučerašnjem sastanku predsjednika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj povodom ove odluke Valentina Inzka doneseno je pet zaključaka među kojima je i onaj o bojkotu rada institucija BiH.
Inzko za AP: Međunarodna zajednica mora pristupiti BiH na novi, robustniji način
Zapadne sile, pogotovo Evropska Unija, bi trebale pristupiti procesu pomirenja u BiH na novi, “robustniji” način, izjavio je odlazeći Visoki predstavnik Valentin Inzko za Associated Press, te objasnio da je pristup koji je međunarodna zajednica imala prema BiH tokom posljednjeg desetljeća bio pogrešan.
Inzko je rekao da smatra da stav koji je međunarodna zajednica zauzela prije nešto više od deset godina u cilju primicanja lokalne autonomije u BiH nije uspio proizvesti željeno jedinstvo u zemlji, i to dijelom zato što BiH politički lideri “nisu iskreni”.
“Kada govore o evropskim vrijednostima, to je ponekad samo prazna priča. Na primjer, po pitanju vladavine zakona. Niko od političara ovo ne shvata ozbiljno,” rekao je Inzko, te dodao da “većina političara ne želi vladavinu zakona.”
“Novi pristup bi trebao biti više propisan, trebao bi biti robustniji i mora postojati osjećaj hitnosti,” naglasio je on.
U objašnjenju,AP navodi da su Inzkovi prethodnicikoristili široke ovlasti koje je mirovni sporazum dao visokom predstavniku da nameće zakone ili otpušta zvaničnike koji su potkopavali krhku poslijeratnu etničku ravnotežu, što uključuje sudije, državne službenike i članove parlamenta.
No 2009. Godine, “međunarodna zajednica odlučila je da se prisustvo Ureda visokog predstavnika mora smanjiti, da treba biti ‘manje Daytona, a više Brisela’,” objasnio je Inzko.
Međutim, takva politika je propala, te su zajedničke institucije bile “konstantno pod napadom,” dodao je.
“Pokušali smo ovo tokom posljednjih 12 godina,” rekao je Inzko, uz objašnjenje da je cilj bio da bude više “lokalnog vlasništva” nad procesima u BiH, ali po njegovim riječima to “nije prošlo tako sjajno.”
“U stvari, bilo je prilično pogrešno što se dogodilo, pa sam počeo braniti državne institucije, uključujući samu državu, te državni ustavni sud i druge državne institucije. ”
“Pola miliona ljudi napustilo je (Bosnu) u posljednjih 15 godina, među njima mnogi od najbistrijih, i ne želimo da ova zemlja bude prazna zemlja u kojoj žive samo političari i penzioneri, umirovljenici”, rekao je Inzko.
“Ne možemo si priuštiti da ne radimo ništa,” podcrtao je.
Zatim je upozorio na rastući utjecaj Kine i Rusije, te dodao da “ne ostaje još puno vremena.”
“Zaista bih molio Europsku uniju da ubrizga osjećaj hitnosti u ovo pitanje, jer ljudi ne mogu čekati vječno. Perspektiva (članstva u EU) je previše daleko (…) Situacija se na terenu ne popravlja,” naglasio je.
Ali i pored svega toga, Inzko je izrazio povjerenje u svog nasljednika koji će preuzeti dužnost 1. augusta, Christiana Schmidta, te i u samu BiH gdje, po njegovim riječima, obični ljudi “žive zajedno, surađuju,” i to “dobro funkcioniše.”