Predsjednik SAD Joe Biden otvorio je u četvrtak virtuelni Samit za demokratiju i na početku rekao da je sitaucija alarmantna po pitanju globalnog pada demokratskih institucija. Iz cijelog regiona samo Bosna i Hercegovina i Mađarska nisu pozvane na samit i ne nalaze se na listi učesnika.
Američki predsjednik je pozvao lidere zemalja učesnica da udvostruče napore na jačanju demokratije.
Biden je govorio i o svojoj političkoj borbi da izdejstvuje usvajanje zakona o biračkim pravima, pa i o izazovima sa kojima se SAD suočavaju po pitanju demokratskih institucija.
“Stvar je hitna. Podaci nam govore da idemo u pogrešnom pravcu”,rekao je Biden na otvaranju dvodnevnog Samita za demokratiju.
Samit za demokratiju okuplja svjetske lidere, civilno društvo i privatni sektor da bi se, kako se navodi, usvojila agenda za obnovu demokratije i zajednički riješili najveći problemi sa kojima se demokratije danas suočavaju.
Samit je dio Bidenovog predizbornog obećanja da će jačati demokratiju širom svijeta u vrijeme kada su autokratske vlade u usponu. skupu:
Podvukao je da trendovi „u velikoj meri idu u pogrešnom pravcu“ i da su demokratiji potrebni „šampioni“.
“Fridom haus (Freedom House) je 2020. objavio da sloboda u svetu nazaduje 15. godinu zaredom. Izveštaj Međunardnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA) pokazuje da je više od polovine demokratija u svetu nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokratije u poslednjih deset godina, uključujući SAD”, naveo je.
„Nalazimo se na prekretnici“, rekao je Bajden.
„Hoćemo li dozvoliti da se nazadovanje prava i demokratije nastavi nekontrolisano? Ili ćemo zajedno imati i viziju i hrabrost? Da još jednom predvodimo marš ljudskog napretka i slobode, istakao je američki predsednik.
Kao “ključni izazov vremena” i pojavu koja “možda najviše zabrinjava” Bajden je naveo povećanje nezadovoljstva ljudi širom sveta demokratskim vladama jer ne uspevaju da zadovolje njihove potrebe.
“Demokratija ume ponekad da bude krhka, ali je i otporna i sposobna za samounapređenje”, rekao je Bajden.
On je pozvao svetske lidere da pokažu da demokratije mogu da donesu rezultate.
Šta je cilj?
Ciljevi samita su jačanje demokratije, odbrana od autoritarizma, rješavanje problema korupcije i promovisanje ljudskih prava.
“U narednoj godini, Sjedinjene Američke Države planiraju osigurati 424,4 miliona dolara za Predsjedničku inicijativu, radeći s Kongresom i ovisno o raspoloživosti sredstava. Ovi napori fokusirat će se na pet oblasti rada”,navodi se.
Prema planu, Sjedinjene Američke Države u narednoj godini žele pružiti podrškuslobodnim i nezavisnim medijima, borbi protiv korupcije, jačanju reformskih demokrata, unapređenju tehnologije za demokratiju te odbranu slobodnih i poštenih izbora i političkih procesa.
Kako će se rasporediti sredstva
Prema planu Bijele kuće i predsjednika Bidena, Sjedinjene Američke Države bi u narednom periodu trebaleizdvojiti do 30 miliona dolaraza jačanje nezavisnih medija i to kroz organizaciju USAID. Novac bi se usmjerio na Međunarodni fond za medije od javnog interes koji je osmišljen da unaprijedi održivost nezavinsih medija u svijetu.
“Kako bi se zaštitio osnovni posao novinara, USAID će osigurati do9 miliona dolara za podršku globalnom fondu za odbranu od klevete koji će ponuditi pokriće odgovornosti novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom.State Department će obezbijediti do 3,5 miliona dolara za uspostavljanje Platforme za zaštitu novinara koja će pružiti podršku pravnu, psihološku i drugu vrstu pomoći novinarima”, navodi se.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Sjedinjene Američke Države najavljuju nastavak podrške Globalnom konzorciju za borbu protiv korupcije (GACC)kojem će se obezbijediti do 6 miliona dolara za unaprjeđenje rada.“Ranije ove sedmice, SAD su predstavile prvu strategiju za borbu protiv korupcie koja nuid plan za suzbijanje korucpije u zemlji i inostranstvu.USAID će osigurati i do 15,7 miliona dolara za pokretanje Velikog izazova borbe protiv transnacionalne korupcije koja će prikupljati inovativna rješenja kompanija, tehnologa, filantropa i drugih osoba koje žele doprinijeti suzbijanju korupcije“, navodi se.
Također, navodi se kako će USAID osigurati do 11,5 miliona dolara za pokretanje globalnog Programa odgovornosti, ali i17 miliona dolara za pokretanje Fonda za borbu protiv korupcije na globalnom nivou.
Podrška aktivistima
Plan Bijele kuće za podršku demokratizaciji društava uključuje i finansijsku podršku aktivistima širom svijeta.
Kako bi se unaprijedilo građansko i političko vodstvo žena, USAID iState Department će obezbijediti do 33,5 miliona dolara za pokretanje Inicijative za unapređenje građanskog i političkog liderstva žena i djevojaka širom svijeta.
Također, State Department na čelu s Blinkenom trebao bi obezbijediti i 5 miliona dolara za pokretanje Globalnog LGBTQI+ fonda za inkluzivnu demokratiju i osnaživanje.
Prema planu, Sjedinjene Američke Države će u narednom periodu pružiti i veliku podršku aktivistima širom svijeta pa će tako State Department osigurati 10 miliona dolara za inicijativu koja podržava organizacije civilnog društva.
“USAD će obezbijediti do 122 miliona dolara za uspostavljanje multilateralnog partnerstva za organizaciju i osnaživanje radnika (M-POWER) koji će pomoći radnicima širom svijeta da ostvare svoja prava, poboljšaju plate i ojačaju nezavisne radničke organizacije”, ističe se u dokumentu.
Odbrana slobodnih i poštenih izbora i političkih procesa
Jedan od fokusa američke administracije u narednom periodu bit će i odbrana slobodnih i poštenih izbornih procesa.
Kako se navodi, za jačanje izbornog integritetaUSAID će u narednom periodu osigurati 2,5 miliona dolara za pokretanje Koalicije za osiguranje izbornog integritetakoja će okupiti brojne partnere iz vlasti i NVO sektora kako bi se razvili kodeksi i principi ponašanja u cilju odbrane izbornog procesa.
“USAID će obezbijediti do 17,5 miliona dolara za uspostavljanje Fonda za odbranu demokratskih izbora. Ovaj fond će se baviti pitanjima kao što je cyber sigurnost, izborne manipulacije, izborno nasilje, nedozvoljeno stranačko finansiranje i pitanjima kao što dezinformacije u vezi sa izborima”, saopćeno je.
Na kraju, iz Bijele kuće su naglasili kako će američki Samit za demokratiju osigurati i do55 miliona dolara za pokretanje Partnestva za demokratiju.
“Ovaj novi, globalni mehanizam omogućit će Vladi SAD-a da poveća pomoć partnerskim vladama usmjerenim na reformu. State Department će također osigurati 10 miliona dolara za osnivanje Fonda za demokratsku obnovu koji će omogućiti uredima Ministarstva vanjskih poslova SAD-a da kolektivno odgovore i podrže partnere koji rade na demokratizaciji društva”, zaključuje se.
Ko dolazi?
Više od 100 zemaljaje pozvano, među kojima su liberalne demokratije, slabije demokratije, pa čak i nekoliko država sa autoritarnim karakteristikama.
Prema Indeksu demokratije Freedom Housea, 77 pozvanih zemalja je rangirano kao “slobodno” ili potpuno demokratsko, 31 je “delimično slobodna” a tri su “neslobodne”.
“To je veoma široka skupina, u smislu kako je Bidenova administracija odlučila da organizuje samit”, kazao je Feldstin za Glas Amerike. Ukazuje na tri pozvane zemlje koje je Freedom House svrstao u kategoriju “neslobodnih”: Irak, Angolu i Demokratsku republiku Kongo.
Spisak pozvanih zemalja je otvorio pitanja – na primjer, zbog čega su neke zemlje pozvane a druge nisu. Bosna i Hercegovina, koja je ocijenjena sa 53 u Indeksu Freedom Housea, nije pozvana, ali je Kosovo sa ocjenom 54 pozvano zajedno sa još devet balkanskih zemalja. Pakistan, koji ima ocjenu 37, je dospio na listu pozvanih dok Šri Lanka, sa ocjenom 56, nije.
Sekretarka za štampu Bijele kućeDžen Psakiizjavila je za Glas Amerike da pozivnica ne znači i odobrenje SAD.
“Svaka demokratija znači rad koji je stalno u toku. To ne znači da smo dali neku negativnu ocjenu ili ne odobravamo stanje u zemljama koje nisu pozvane. Ovaj skup je zamišljen da uključi raznovrsne glasove, zemlje koje mogu da svjedoče o našim globalnim naporima da se zaštiti demokratija”, dodala je Psaki.
Nekoliko faktora ima ulogu u sastavljanju spiska gostiju, rekao je Feldstin, kao što su regionalna dinamika i američki strateški interesi, uključujući i korištenje samita da bi se podstaklo kretanje određene zemlje ka demokratiji.
Administracija je na samit pozvala i neke sasvim male države. Oko 30 zemalja koje imaju manje od milion stanovnika prisustvovaće skupu.
Da li je cilj ujedinjenje svijeta protiv Rusije i Kine?
Dok cilj samita nije samo da se zemlje svijeta okupe i ujedine protiv Rusije i Kine, to je prilika za Bidenovu administraciju da prikupi podršku za suprostavljanje nečemu što vidi kao sve jači ruski i kineski autoritarni uticaj, kaže Godard.
“To je meka verzija onoga: “sa nama ste ili protiv nas”, kaže profesorka Godard. “Okupljanje demokratija je na razne načine strategija čiji je cilj da se povuče linija između SAD i njihovih saveznika, i Rusije i Kine, i da se pokuša da se apeluje na zemlje da, bar malo, izaberu stranu.”
Poziv Tajvanu je izazvao posebnu frustraciju Kine, koja smatra ostrvo svojom otcijepljenom provincijom.