Trupe predvođene Rusima biće raspoređene da pomognu u “stabilizaciji” Kazahstana usred antivladinih demonstracija.
Predsjednik Kasim-Džomart Tokajev pozvao je na podršku Organizacije Ugovora za kolektivnu sigurnost – CSTO (vojni blok predvođen Rusijom ) nakon eskalacije nemira širom zemlje.
Kako javlja RT, vojni blok prihvatio je poziv pa će poslati svoje “mirovne snage” na određeni period, sve dok se situacija u Kazahstanu ne stabilizira. Vijest je potvrdio i premijer Armenije, Nikol Pašinjan.
Protesti su prvo bili izazvani porastom cijena goriva, ali su se proširili i uključili političke optužbe.
Predsjednik Tokajev optužio je strano obučene “terorističke bande” da stoje iza nemira.
Međutim, stručnjakinja za centralnu Aziju u istraživačkom centru za vanjske poslove Chatham House u Londonu, Kate Mallinson, rekla je da su protesti “simptomatični vrlo duboko ukorijenjenog i uzavrjelog bijesa i ogorčenosti zbog neuspjeha kazahstanske vlade da modernizuje svoju zemlju i uvede reforme koje utiču na ljude na svim nivoima”.
Obećavajući oštar odgovor na proteste, predsjednik je uveo vanredno stanje širom zemlje koje uključuje policijski sat i zabranu masovnih okupljanja.
U televizijskom govoru u ranim jutarnjim satima 6. januara, Tokajev je rekao da je tražio pomoć od CSTO-a, vojnog saveza koji čine Rusija i pet drugih bivših sovjetskih država, kako bi pomogao stabilizaciji zemlje.
Almaty #Kazakhstan right now: these protestors are on some extra shit, attacking an APC like their lives mean nothing pic.twitter.com/4C9BpmLNtW
— Don (@donhoxa) January 4, 2022
Protesti su izbili u zapadnom regionu Mangistaua prije četiri dana zbog naglog povećanja cijena tečnog naftnog gasa (LPG), popularnog goriva koje se koristi u vozilima u zemlji bogatoj naftom, zajedno sa opštim nezadovoljstvom o pitanjima kao što su korupcija, nezaposlenost i niske plate.
Predsjedavajući CSTO-a, jermenski premijer Nikol Pašinjan, potvrdio je 5. januara da će Alijansa poslati mirovne snage “na ograničeni vremenski period”.
Američki State Department je rekao da “pomno prati” situaciju u Kazahstanu, a portparol poziva vlasti i demonstrante na suzdržanost.
“Dozens” of protesters in Almaty were killed, say #Kazakhstan officials.
— Denis Kazakiewicz (@Den_2042) January 6, 2022
Via RFEL pic.twitter.com/gQCC6L5U7Z
Predsjednik Tokajev je tek druga osoba na čelu Kazahstana otkako je ta zemlja proglasila nezavisnost 1991. godine. Njegov izbor na funkciju predsjednika je 2019. godine osudila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), ukazujući na slabo poštovanje demokratskih standarda.
U potezu da se distancira od prošlosti, Tokaev je smijenio svog prethodnika, 81-godišnjeg Nursultana Nazarbajeva, sa pozicije šefa Vijeća sigurnosti zemlje.
Nazarbajev je zadržao širok autoritet na toj funkciji otkako se 2019. povukao s mjesta predsjednika nakon tri decenije na vlasti, kao posljednji šef Komunističke partije iz sovjetske ere koji još vlada bivšom sovjetskom državom.
Neki demonstranti ga okrivljuju za mnoge probleme u zemlji, a u gradu Taldikorgan, glavnom gradu pokrajine Almati, srušili su njegovu statuu.