Lider Čečenije Ramzan Kadirov optužio je čelnike zemalja članica Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) da nisu zauzeli stav u kontekstu tekućih događaja u Ukrajini.
Ovu organizaciju pored Rusije i Bjelorusije čine Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan i Armenija a izjava Kadirova dolazi dan nakon neugodnog obraćanja predsjednika Kazahstana na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
On je sjedeći pored Putina otvoreno izjavio da neće priznati dvije samoproglašene republike u Donbasu rekaviši da su to kvazi države.
Dan nakon ovog događaja Ramzan Kadirov je optužio ruske saveznike za pasivnost ne navodeći nikoga posebno.
“Ako postoji država, ako postoji saveznik, on mora odlučiti i učiniti svoj korak. Ko je spasio Bjelorusiju ? Rusija . Ko je spasio Kazahstan ? Rusija. Ko je zaustavio rat između Jermenije i Azerbejdžana ? Rusija. A kada Rusiji treba pomoć, svi ćute – plašite se sankcija. Znamo se boriti. Danas, sutra , prekosutra ćemo vam pokazati dobre rezultate u Donjeckoj i Luganskoj Republici. I idemo dalje. Branićemo našu državu, svoj narod i sve one koje muče ti đavoli“, izjavio je Kadirov.
Ruski državni mediji koji su prenijeli izjavu Kadirova podsjećaju da je Kazahstanski predsjednik Kasim-Džomart Tokajev reka u petak da ova republika o ne priznaje DNR i LNR.
Šta je tačno rekao Tokajev
Tokom panela u Sankt Peterburgu, nakon što je Putin pozivajući na“presedan Kosova”, čiju neovisnost Ruska Federacija ne priznaje, nastojao opravdati rusko priznanje dviju republika na teritoriju ukrajinskog Donbasa,Tokajev se ne pretjerano biranim riječima usprotivio i pomisli na priznanje Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR).
Dok je Putin inzistirao da Rusija u Donbasu nastoji zaštititi rusofone građane te da je ruske vojnike ondje poslao na poziv vodstava DNR-a i LNR-a, čiji su predsjednici u Sankt Peterburgu sjedili u prvom redu, odvojeni tek ruskim ministrom financija, Tokajev je iznio potpuno suprotan pogled.
Kazahstanski čelnik se referirao na Putinovo spominjanje UN-ove povelje i njezinih odredaba o pravu na samoodređenje. On je te odredbe doveo u opreku s odredbama iste povelje o suverenosti i teritorijalnom integritetu država članica UN-a. Dopisnik ruskogKommersanta, prekaljeniAndrej Koljesnikov, u svom je izvještaju iz Sankt Peterburgaopisao šok koji je nastao zbog Tokajevljeva istupa.
“Bit ću iskren, imamo različita mišljenja o ovome pitanju”, započeo je Tokajev i napomenuo da savremeno međunarodno pravo temelj ima u Povelji UN-a.
“Dva osnovna principa koje Povelja sadrži u današnje su vrijeme došla u konflikt jedan s drugim. Govorim o principu teritorijalnog integriteta države i pravu naroda na samoodređenje. Osnivači UN-a očito nisu u to vrijeme ovo uzimali u obzir, a možda su i namjerno oba ta principa uveli u Povelju kao kompromisno rješenje koje danas predstavlja kontradikciju”, izjavio je čelnik Kazahstana.
“Naravno, s obzirom na to da su u kontradikciji, postoje i različita razumijevanja tih principa. Neki će reći da je teritorijalni integritet sveta kategorija, dok će drugi tvrditi da svaki narod koji živi u nekoj državi ima pravo na vlastitu državu i da se ima pravo odvojiti od te države. Postoji računica prema kojoj bi, kada bi se to pravo na samoodređenje naroda realiziralo u svim slučajevima diljem svijeta, umjesto 193 države koje su trenutno članice, UN imao više od 500 ili 600 država članica. Naravno da bi to bio haos”, pojasnio je Tokajev.
“Upravo je to razlog što mi ne priznajemo ni Tajvan, ni Kosovo, ni Južnu Osetiju, ni Abhaziju. A taj ćemo princip primijeniti i na teritorije kao što su kvazidržave, kakvim smatramo LNR i DNR.Eto, to je moj iskren odgovor na vaše iskreno pitanje”, poentirao je Tokajev obraćajući se moderatorici koja je, evidentno zatečena, zahvalila na toj iskrenosti i dometnula da je malo ko u današnje vrijeme iskren u ovakvim prilikama.
Kommersantovdopisnik Koljesnikov javlja da je trebao uslijediti Putinov odgovor Tokajevu, noSimonjan je lukavo prešla na drugu temupa je Putina pitala je li došao trenutak da “režim u Kijevu dobije udarac šakom u zube” i “kada će početi napadi na centre u kojima se donose odluke”.
Putin je počeo odgovarati, a Koljesnikov izvještava da je izgledalo kao da je upravo, zahvaljujući Simonjan, u zadnji tren osobno izbjegao udarac u vlastite zube. Do kraja panela na Tokajevljev istup se nije ni osvrnuo, aKommersantovdopisnik špekulira da je takav istup čelnika Kazahstana možda bio i njegov uslov da se uopće pojavi u Sankt Peterburgu. Druga opcija Putinove šutnje, po njemu, bila je jer nije imao što dodati Tokajevljevim riječima.
“Ali, to je malo vjerojatno, uvijek on ima nešto za dodati”, dodeće Koljesnikov i navodiintrigantan detalj iz dvoranedok je Putin pojašnjavao koje su njegove “crvene linije”, odnosno u kojem bi trenutku mogao narediti napad na “centre u kojima se donose odluke” u Ukrajini.
- Ruski vojnici stigli u Kazahstan da pomognu u gušenju demonstracija (FOTO/VIDEO)
- Predsednik Kazahstana najavio da će ruske trupe početi povlačenje 13. januara
“Dogodilo se nešto bez presedana za plenardni dio Foruma: popriličan broj uzvanika već je napustio halu”, navodi Koljesnikov opisujući ogromne praznine koje se nisu mogle opravdati ni poštivanjem pandemijske distance.
“Ovo se nikada prije nije dogodilo. Jesu li se oteli kontroli?Jesu li se prestali bojati? Što je sljedeće? Koja je njihova crvena linija?”, upitao je Koljesnikov.
Bloombergu svojem izvještaju tumači da je Tokajevljeva izjava vrlo rijedak slučaj nesuglasja s domaćinom na forumu u Sankt Peterburgu. Štoviše, pridaju joj i daleko veći značaj zbog činjenice da je tek mjesec i pol prije invazije na Ukrajinu, ruska vojska bila upravo u Kazahstanu kako bi obranila Tokajeva od nasilnih prosvjeda koji su izbili zbog ogromnog poskupljenja autoplina, a koje je režim u Astani smatrao pokušajem državnog udara.
Nešto prije Tokajevljeve izjave, Putin je i njemu priuštio jednu neugodnostrekavši da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”. Ipak, dobrohotno je dodao da nitko u Rusiji ni ne pomišlja na kvarenje veza s “bratskim” Kazahstanom.