Video u ruskim vijestima za koji se tvrdi da prikazuje srbijanske “dobrovoljce” kako treniraju da se bore uz ruske trupe u Ukrajini izazvao je bijes u Srbiji, razotkrivajući njen složeni odnos s Moskvom, piše BBC.
Ruska plaćenička skupina Wagner napravila je videe na srpskom jeziku kako bi potaknula novačenje za rat. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ljutito je reagirao na nacionalnoj televiziji.
“Zašto vi iz Wagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših propisa?”, rekao je.
Kritičari često optužuju Srbiju da daje prednost svom dugogodišnjem prijateljstvu s Rusijom u odnosu na svoje ambicije da se pridruži EU. No, da slika nije tako crno-bijela pokazuje ono što se ovih dana događalo u Beogradu. Nagovještavajući manje ružičaste odnose s Moskvom, predsjednik Vučić je rekao da ne samo da je Srbija “neutralna” u vezi s ratom u Ukrajini, već da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nije razgovarao “mnogo mjeseci”.
Protivzakonito je da Srbi sudjeluju u sukobima u inozemstvu.
Čini se da broj uključenih srbijanskih novaka nije značajan. Neki su se borili zajedno s ruskim snagama u Ukrajini 2014., ali za to nisu dobili nikakve zasluge. Naprotiv, srbijanski sudovi osudili su više od dvadesetak ljudi zbog sudjelovanja u “borbama na stranim ratištima”. U četvrtak su jedan beogradski advokat i antiratne skupine podnijele kaznene prijave protiv ruskog ambasadora, kao i šefa srbijanske Državne sigurnosno-informativne agencije (BIA) zbog navodnog regrutiranja Srba za Wagnerovu skupinu.
U Beogradu, gdje su provokativni murali zatupljujuće uobičajeni, amblem Wagnerove mrtvačke glave pojavio se prošle sedmice na zidu u centru grada. Potpisuju ga Narodne patrole, ekstremno desničarska organizacija koja je ranije organizirala slabo posjećene proruske skupove. Niti jedna od glavnih političkih stranaka nije ni nagovijestila podršku invaziji na Ukrajinu. Ustvari je Srbija dosljedno glasala za rezolucije u Ujedinjenim narodima kojima se osuđuje agresija Rusije. Predsjednik Vučić ove je sedmice kristalno jasno iznio stav Beograda: “Za nas je Krim Ukrajina, Donbas je Ukrajina i tako će i ostati”.
Taj stav nije bio dovoljan da impresionira Evropski parlament jer je Srbija više puta odbila uvesti sankcije Rusiji. Zastupnici Evropskog parlamenta po drugi su put donijeli rezoluciju kojom pozivaju na prekid pregovora o članstvu dok Srbija ne pristane na sankcije. Sve dok je EU pokazivala malo entuzijazma za proširenje bloka na zemlje Zapadnog Balkana, bilo je logično da Srbija održava prijateljske veze s Moskvom.
Podsjetilo je Bruxelles da Beograd ima i druge opcije. Jeftina opskrba plinom, Gazpromovo većinsko vlasništvo nad srbijanskom naftnom kompanijom NIS i odbijanje Rusije da prizna nezavisnost Kosova bili su praktični razlozi da ostanu u dobrim odnosima.
Ali invazija na Ukrajinu promijenila je percepciju. Beograd nije bio impresioniran kada je predsjednik Putin pomenuo jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova kao opravdanje za priznavanje nezavisnosti područja okupirane istočne Ukrajine.
U međuvremenu, Bruxelles je kasno shvatio da njegova suzdržanost prema Zapadnom Balkanu ostavlja prostor Moskvi da se miješa. Pristupni pregovori za Albaniju i Sjevernu Makedoniju brzo su deblokirani – a Bosna je dobila status kandidata.
Dakle, ako je predsjednik Srbije čekao trenutak da se odlučno okrene prema Zapadu, taj trenutak je možda i stigao, navodi BBC. Upozoravao je na “vrlo teške” razgovore s posebnim izaslanicima EU i SAD – a najavio je i da će se obratiti Srbima tokom vikenda kako bi im rekao “što se traži i očekuje od Srbije u vezi s Kosovom i sankcijama Rusiji”.
Vučić je i ranije davao slične primjedbe – a da se nikada nije obavezao na veliku promjenu politike. No ove je sedmice još jednom ponovio da je putanja Srbije prema Zapadu.
“Znam da je EU naš put”, rekao je za Bloomberg. – „Nema drugih puteva“, dodao je.