Neki na Zapadu se nadaju da će se republika bosanskih Srba financijski urušiti i da će se tako riješiti predsjednika Dodika. Ali stručnjaci upozoravaju da bi to moglo nauditi cijeloj BiH, piše FAZ.
Autor teksta u njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u uvodu podsjeća da nijedan europski političar ne održava tako demonstrativnu bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kao Milorad Dodik.
Dodaje se da je Zapad još više zabrinut zbog njegovih stalnih prijetnji odcjepljenjem Republike Srpske.
„Krajem listopada rekao je da Srbi moraju iskoristiti novi svjetski poredak (tj. slabost Zapada) da stvore Veliku Srbiju koju će činiti Srbija, Kosovo, Crna Gora i republika bosanskih Srba. Dodik kontinuirano podržava takvu retoriku opipljivim potezima za slabljenje bosanske države i podrivanje njenih institucija”, piše Michael Martens.
Frankfurter Allgemeine Zeitung
U tekstu se ističe da su zbog toga SAD i Velika Britanija već́ uveli sankcije Dodiku i nekim njegovim suradnicima. Dodaje se kako Republika Srpska „ide pravo ka državnom bankrotu”. Citira se i oporbeni političar Nebojša Vukalović koji kaže: „Mjehur će uskoro puknuti i mogao bi eksplodirati ovog ljeta ili jeseni.” Onda bi, glasi zaključak, to bio Dodikov politički kraj.
U tekstu se citira i američki stručnjak za Balkan Daniel Serwer, koji se pita: “Je li dobra ideja dovesti Republiku Srpsku do bankrota?”
Dodik traži pristup bosanskohercegovačkoj državnoj imovini kako bi dobio sigurnost za nove kredite, rekao je Serwer. „Ne bi li zato bilo preporučljivo odbiti pregovore o ovoj imovini i dovesti RS u bankrot?”, upitao se politolog.
On primjećuje da Rusija i Kina politički podržavaju Dodika, ali kaže da je malo vjerojatno da će platiti račun za njegovu nesolventnost. Serwer je zato, kako prenosi FAZ, savjetovao:
“Pa zašto ne pustiti RS da bankrotira i onda krenemo u pregovore?” „Ali u takvim scenarijima želja je otac misli. Financije Republike Srpske nikada nisu bile tako loše kako su Dodikovi protivnici htjeli da izgledaju. Insolventnost za koju se u nekoliko navrata govorilo da je neizbježna nikada se nije dogodila i ne očekuje se u dogledno vrijeme”, piše Michael Martens u frankfurtskom dnevniku.
No on u tekstu citira i jednog predstavnika međunarodne financijske organizacije odgovorne za Bosnu i Hercegovinu, koji nije želio biti imenovan: „Ne očekujemo da će RS u bliskoj budućnosti imati akutne poteškoće s refinanciranjem.”
„Oni u Sarajevu i na Zapadu koji smatraju da je neizvršenje obveza u RS politički poželjno, također podcjenjuju utjecaj koji bi to imalo na ostatak države. Šta bi financijski kolaps RS značio za državu u cjelini? Na kraju, bi li drugi entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, u čijih deset kantona vladaju Bošnjaci i Hrvati, morao odgovarati za dugove Republike Srpske?”, pita se autor teksta. I dodaje: “To bi bio siguran recept za ubrzanje raspada Bosne i Hercegovine, a ne za njegovo sprečavanje.”
U tekstu se nadalje ističe da se šteta, ako bi Republika Srpska postala nelikvidna, ne bi ograničila samo na nju. „Država kao cjelina bi se tada morala boriti sa znatno nižim poreznim prihodima. Bosna i Hercegovina naplaćuje PDV od 17 posto, koji prvo primi država kao cjelina prije nego što se raspodijeli između dva entiteta prema fiksnom ključu – ali tek nakon što se podmire njihovi krediti kod međunarodnih financijskih institucija. Ukoliko RS više ne izmiruje svoje obaveze i padne u recesiju, prihod cijele države bi se automatski smanjio”, upozorava autor teksta.
Stručnjaci smatraju da bi nekontrolirano zaduživanje entiteta moglo “značajno ugroziti državu BiH”. Iako bi Međunarodni monetarni fond bio na raspolaganju u hitnim slučajevima, Dodik po svaku cijenu želi izbjeći suradnju s MMF-om zbog političkih uvjeta, dodaje se u tekstu FAZ-a.
Jer, „moguće da bi RS, koji ovisi o financijskoj pomoći, morao pristati na nacionalni fond za financijsku stabilnost koji može privremeno podržati banke u nevolji. Ali takav fond zahtijeva prijenos vlasti s entiteta na državu – a Dodik to želi spriječiti pod svaku cijenu. Jer, uz podršku Rusije, on na kraju ima za cilj da sve više podriva državnost BiH, a ne da ju ojača”, zaključuje autor.