Foto:Instagram
O Imane Khelif danas bruju cijeli svijet. Nakon što joj je Italijanka Angela Cerini u suzama predala meč odbijajući da se bori protiv “protiv muškarca” Khelif je na naslovnicama svjetskih medija.
Kako je ime ove takmičarke u amaterskom boksu postalo predmet desničarske propagande širom svijeta oglasio se alžirski novinar Sulaiman Ahmed.
“Imane je žena”, istakao je novinar Sulaiman Ahmed i otkrio da ova 25-godišnjakinja ima prirodne poremećaje:
“Ima hiperandrogenizam, stanje abnormalno visoke razine androgena u krvi koje vodi do povećanja testosterona i prisustva xy kromosoma. To je prirodni poremećaj”, napisao je Ahmed uz fotografiju na kojoj je vidljivo kako je Imane izgledala dok je bila djevojčica.
ALGERIAN BOXER WAS BORN A WOMAN
— Sulaiman Ahmed (@ShaykhSulaiman) August 1, 2024
Imane is a woman
She has hyperandrogenism, a condition characterized by abnormally high androgen levels in her blood, leading to elevated testosterone and the presence of XY chromosomes.
This is a natural disorder. pic.twitter.com/2VHqCUK6Zw
Ko jer Imane Khelif
Khelif je rođena kao žensko, odrasla je u malom selu u blizini alžirskog grada Tiaret. Njen otac nije odobravao boks za devojčice i sprečavao ju je da se bavi sportom.
ALGERIAN BOXER IMANE KHALIF AS A CHILD
— Sulaiman Ahmed (@ShaykhSulaiman) August 1, 2024
Thoughts? pic.twitter.com/r7elrvIR0Z
Khelif se bavi ameterskim boksom i predstavljala je Alžir na AIBA Svjetskom bokserskom prvenstvu za žene 2019. održanom u Rusiji, gdje je zauzeo 33. mjesto nakon što je eliminiran u prvom kolu protiv Natalije Shadrine. Takođe je nastupao i na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. u Tokiju gdje je u četvrtfinalu poražena od Irkinje Kellie Harrington .
U martu 2023. Khelif je diskvalifikovana zbog neispunjavanja kriterijuma neposredno prije borbe za zlatnu medalju na IBA Svjetskom prvenstvu u boksu za žene 2023. godine . Olimpijski komitet Alžira saopštio je da je Khelif diskvalifikovana iz zdravstvenih razloga. Kasnije se ispostavilo da je do diskvalifikacije došlo zbog visokog nivoa testosterona .
Iz ovoga su se pojavile lažne glasine da je Khelif transrodna ili transseksualna osoba. Khelif je biološka žena. U Alžiru, zemlji koju Khelif predstavlja, transrodni identitet je zabranjen, promjena spola nije dozvoljena u zvaničnim dokumentima, niti je dozvoljeno da se medicinski ili hormonski tretmani prebace na drugi spol.
Khelif je uložio žalbu pred Sudom za sportsku arbitražu , ali ju je kasnije povukao, čime je odluka IBA postala
pravno obavezujuća . Godine 2024., IBA je rekla da Khelif i drugi “nisu bili podvrgnuti pregledu testosterona, već su bili podvrgnuti odvojenom i priznatom testu, pri čemu detalji ostaju povjerljivi”.
Međunarodni olimpijski komitet (MOK), koristeći drugačija pravila, dozvolio je Khelif da se takmiči na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. u Parizu, potvrđujući da je poštovala sve potrebne uslove i medicinske propise za ovaj događaj.
Samo je jedan čovjek govorio da imaju XY kromosome. To sad ponavlja cijeli svijet
Kako navodi Index.hr Umar Kremljev, predsjednik IBA-e, napisao je nakon diskvalifikacije na Telegramu, što je preuzela ruska agencija TASS, da ove sportašice imaju XY kromosome. Prema Kremljevu, to znači da se radi o osobama koje su genetski, biološki muškog spola.
Kremljev je na Telegramu napisao i da su “otkrili sportašice koje su pokušavale zavarati svoje kolege i glumiti žene”. Ali test koji Kremljev spominje nitko nije dobio na uvid, sve ono što postoji kao dokaz jest tvrdnja jednog čovjeka.
Stoga ne znamo radi li se u tome o “biološkim muškarcima” ili osobama koje su iz nekih razloga imale višak testosterona. U jeku cijele ove priče, ponovo se oglasila IBA, ovaj put s puno suzdržanijim sadržajem.
Objavili su kako “sportašice nisu bile podvrgnute ispitivanju testosterona, već zasebnom i priznatom testu, pri čemu pojedinosti ostaju povjerljive”. “Ovaj test je uvjerljivo pokazao da ne ispunjavaju tražene potrebne kriterije i utvrđeno je da imaju natjecateljske prednosti u odnosu na druge natjecateljice”, stoji u pojašnjenju.
Što je DSD?
Svakako, Khelif se ne identificiraju kao transrodna osoba, ali sumnja se da je pod utjecajem razlike u spolnom razvoju (DSD). DSD je u fokus javnost dospio uz uspon južnoafričke trkačice Caster Semenye, dvostruke olimpijske pobjednice.
Neki ljudi s DSD-om odgajani su kao žene, ali imaju XY spolne kromosome, razinu testosterona u krvi u muškom rasponu. Semenya ima XY kromosome i muške spolne žlijezde koje proizvode normalnu razinu testosterona za muškarce.
Odluka Suda za sportsku arbitražu otkrila je da Semenya ima DSD, kod kojeg normalni muški seksualni razvoj ne uspijeva u maternici, što rezultira vanjskim genitalijama koje izgledaju kao vagina pri rođenju, ali je zapravo bio nerazvijen penis. Radi se o interspolnosti. U Semenyinom slučaju, njoj je pri rođenju pripisan ženski spol, a njena interspolnost navodno joj pruža nepravednu prednost.
Još uvijek ne znamo o čemu se radi kod ovih sportašica, ali znamo kako se ne može reći da su to muškarci koji se pretvaraju u žene, kao što se to želi prikazati.
Ovo otvara i šire, još bitnije pitanje
Ovo pitanje svakako je bitno razlučiti od onog koje se tiče toga treba li dozvoliti osobama koje su promijenile spol nastupati kao žene. Pojedini tvrde da bi se muškarcima koji umjetno snižavaju razinu testosterona trebalo dopustiti da se natječu protiv žena.
Dr. Gregory Brown sa Sveučilišta u Nebraski objavio je rad u kojem je iznio kako sportske prednosti muškaraca postoje i prije puberteta, ali i da sportske prednosti muškaraca postoje čak i nakon snižavanja testosterona. U kolumni za The Hub iznio je svoj stav.
“Muškarci imaju inherentne atletske prednosti i te prednosti ne brišu transrodni identitet ili hormonska terapija koja potvrđuje spol. U ovom trenutku ne možemo reći da su naslijeđene muške prednosti eliminirane u bilo kojem pojedinačnom sportu ili u smislu fiziologije sporta u cjelini”, njegovo je mišljenje.
Sportski doktor Ivančev: XY hormonalna postavka daje veću snagu, brzinu…
Radi se tu svakako o široj temi. No vratimo se na ove dvije boksačice. Popričali smo oko te teme s Vladimirom Ivančevom, potpredsjednikom Hrvatskog društva za sportsku medicinu. Radi se o sveučilišnom profesoru, ujedno i službenom liječniku KK Splita, Hajduka i Hrvatskog olimpijskog jedriličarskog tima.
Govori kako su u svim sportskim disciplinama gdje su povišeni zahtjevi po pitanju snage, ali i izdržljivosti, rezultati i uspješnost dominantno na muškoj strani.
“Primarni razlog je genetski profil gdje XY genotip muškarca daje antropometrijski bolju predispoziciju za fizičke, a tako i sportske zahtjeve. Dakle, veća visina, duljine udova, veličina organa (srce, pluća i dr.) daju bolje predispozicije i radne kapacitete. Genetski je zadan spol, a s time i hormonska aktivnost.
Tako će kod muškog spola dominantno biti naglašena aktivnost anaboličkih i androgenih hormona čiji je testosteron najpoznatiji predstavnik, dok će razina estrogena i sličnih hormona biti praktično neznatna. Takva hormonalna postavka daje veću mišićnu masu te posljedično i veću proizvodnju mišićne sile u smislu snage, eksplozivnosti, brzine…”, rekao je.
Problem je s kriterijima
On nam govori kako je temeljni praktični problem u usklađivanju kriterija svjetskih sportskih organizacija s međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvima o rodnim i sličnim pitanjima, ali i usuglašavanje Međunarodnog olimpijskog odbora i svjetskih saveza po pojedinačnim sportovima vezano za ovo i slična pitanja.
Navodi kako je u ova dva aktualna slučaja pitanje natječu li se ove dvije boksačice od početka svoje natjecateljske karijere u ženskoj konkurenciji i kako to da je tek sada na olimpijskom turniru postavljeno pitanje njihovog sudjelovanja.
“Drugo pitanje, daleko više etičko i medicinsko jeste javno iznošenje njihovih zdravstvenih statusa, povjerljivih osobnih podataka u javnosti kako to kome odgovara, ovisno o kojoj interesnoj skupini govorimo”, govori.
“Sljedeće pitanje je hoće li se neka genotipska varijanta, odnosno njeno odstupanje, hormonalni poremećaj koristiti isključivo kada nam donosi sportsku, pa i financijsku korist i gdje su određene granice koje to dopuštaju”, kaže Ivančev, dodajući kako će se u budućnosti problem moći riješiti jedino u multidisciplinarnom pristupu stručnjaka iz više oblasti.