Rusija bi mogla biti spremna da dozvoli upotrebu dijela svoje zamrznute državne imovine vrijedne 300 milijardi dolara za obnovu Ukrajine, ali uz određene uslove – uključujući to da dio sredstava bude usmjeren na teritorije pod njenom kontrolom, rekli su izvori upoznati s pregovorima za Reuters.
Prema tim izvorima, Moskva i Washington su 18. februara održali prve direktne pregovore o okončanju rata u Saudijskoj Arabiji. Predsjednici Vladimir Putin i Donald Trump izrazili su optimizam da bi dogovor mogao biti postignut.
Treba istaći da je Joe Biden na odlasku odobrio upotrebu dijela ovog novca za pomoć Ukrajini a NATO saveznici su izradili plan podrške odbrani ove zemlje koji bi bio otporan na Donalda Trumpa. Većina zamznutog ruskog novca nalazi se u Evropskoj uniji tačnije u Belgiji, a njegova upotreba za odbranu Ukrajine već dugo je predmet rasprava.
Nakon što je Rusija 2022. godine poslala svoje trupe u Ukrajinu, Zapadne zemlje su zamrzle veliki dio njene državne imovine, uključujući rezerve u državnim obveznicama koje se nalaze u evropskim finansijskim institucijama.
Iako su razgovori u početnoj fazi, jedan od prijedloga koji se razmatra uključuje korištenje značajnog dijela ruskih zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine u okviru mogućeg mirovnog sporazuma. Svjetska banka procjenjuje da će troškovi obnove premašiti 486 milijardi dolara.
Podjela sredstava i pravne prepreke
Jedan od izvora navodi da bi Rusija mogla pristati da do dvije trećine zamrznutih sredstava bude usmjereno za obnovu Ukrajine, ali samo uz čvrste garancije o načinu njihove raspodjele i izdvajanje dijela za ruski kontrolisane oblasti.
Unutar Zapadnih zemalja postoje nesuglasice o tome kako ta sredstva iskoristiti. Dok neki zagovaraju njihovu zapljenu i direktno preusmjeravanje Ukrajini, drugi upozoravaju na moguće pravne prepreke i ekonomske posljedice koje bi ovakva odluka mogla izazvati na globalnom finansijskom tržištu.
Rusija, s druge strane, tvrdi da bi jednostrana konfiskacija sredstava predstavljala presedan koji narušava principe međunarodnog tržišta. Moskva je već upozorila da bi u tom slučaju mogla preduzeti mjere protiv kompanija iz “neprijateljskih zemalja”.
Uprkos svim izazovima, pregovori o ovom pitanju nastavljaju se, dok zapadne vlade, uključujući Njemačku i Evropsku centralnu banku, pokušavaju pronaći pravno održivo rješenje koje bi omogućilo korištenje zamrznutih ruskih sredstava bez narušavanja globalnog ekonomskog poretka.