Novi Dani
Svijet

Sva pomoć Ukrjaini zvanično iznosi manje od 0,2% BDP-a Amerike i EU. Desničarska propaganda ipak mjesecim preuveličava ovaj iznos

Tokom protekle tri godine ruske invazije na Ukrajinu države donatori pružile su kontinuiran, ali ograničen dotok pomoći.

Prema podacima Programa za praćenje podrške Ukrajini pri Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu, Ukrajini je u posljednje tri godine ukupno dodijeljeno gotovo 267 milijardi eura pomoći, što je više od 80 milijardi eura godišnje.

Od ukupnog iznosa, 130 milijardi eura (49 posto) izdvojeno je za vojnu pomoć, 118 milijardi eura (44 posto) za finansijsku podršku, a 19 milijardi eura (sedam posto) za humanitarnu pomoć.

Ukupna pomoć koju su SAD i Evropa poslali ili obećali Ukrajini

Sjedinjene Američke Države poslale su najviše pomoći – 64 milijarde eura vojne i 50 milijardi finansijske i humanitarne pomoći, ali ako Evropu gledamo kao cjelinu ona je najveći donator sa 70 milijardi eura finansijske i humanitarne pomoći te 62 milijarde eura vojne pomoći.

Slabljenje američke pomoći počelo je sredinom 2023. godine, a dotok pomoći značajno je smanjen tokom devet mjeseci kada je Kongres SAD-a blokirao svaki novi zakon o pomoći.

Iako je tok pomoći donekle obnovljen krajem 2024. godine, povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika otvara pitanja o budućnosti američke vojne podrške, što bi moglo značajno povećati pritisak na evropske vlade.

Iako ove brojke djeluju impozantno, ukupan iznos je relativno mali kada se posmatra u odnosu na BDP zemalja donatora. Njemačka, Velika Britanija i SAD mobilizirali su manje od 0,2 posto BDP-a godišnje za pomoć Ukrajini, dok su Francuska, Italija i Španija izdvajale oko 0,1 posto.

Samo njemačke porezne subvencije za dizel gorivo godišnje koštaju porezne obveznike tri puta više nego ukupna vojna pomoć ove zemlje Ukrajini.

Kada se gleda udio pomoći u BDP-u država donatora, prednjače zemlje istočne Evrope.

Bilateralna izdvajanja u postocima BDP-a 

Na početku rata, vojna podrška Ukrajini uglavnom je dolazila iz postojećih nacionalnih arsenala. Međutim, produženi sukob iscrpio je te zalihe, te je vojna pomoć tokom 2023. i 2024. sve više dolazila iz industrijske proizvodnje.

Taj je pomak posebno očigledan u Njemačkoj, gdje se gotovo tri četvrtine vojne opreme za Ukrajinu naručeno direktno iz industrije, dok je 48 posto vojne pomoći SAD-a došlo iz novih narudžbi.

Ujedinjeno Kraljevstvo se više oslanjalo na postojeće zalihe, pa je 22 posto pomoći došlo iz novih narudžbi.

U godinama koje dolaze, ključni izazovi biće održavanje kontinuiteta u pomoći, izgradnja industrijskih kapaciteta i uspostavljanje efikasnijih mehanizama zajedničke nabavke.

Kako sukob poprima karakteristike iscrpljujućeg rata, evropska koordinacija i ulaganje u odbrambeni sektor postaju neizbježni za podršku Ukrajini, prenosi Al Aljazeera.

Desničarska propaganda

Desničarska propaganda često preuveličava iznos pomoći Ukrajini kako bi stvorila dojam da zapadni saveznici nesrazmjerno troše resurse na tu zemlju. Ako su u nečemu uspjeli to su lažne informacije čije je širenje uveliko podstaklo rast ekstremne desnice na zapadu.

Primjeri kako se to radi najbolje su se vidjeli tokom poslednjih izjava Donalda Trumpa kada se bacao” ciframa od 500, 350, ili 200 milijardi pomoći što je Zelenski u dva navrata demantovao.

PR stratezi priznali su da iza namjera širenja ovih informacija stoji pretpostavka da “niko neće provjeravati” koliko je zaista otišlo novca, nego će svi prihvatiti glasniji narativ.

Kroz takve narative, cilja se na jačanje osjećaja nezadovoljstva među građanima, prikazujući podršku Ukrajini kao nerazumnu ili štetnu za nacionalne interese.

Ovaj pristup ima za cilj delegitimizaciju podrške Ukrajini, potičući skepticism prema vanjskim angažmanima u krizama poput ove.

Pročitajte još

Leave a Comment