Foto:White House
Posljednji put kada su Sjedinjene Američke Države ovako drastično podigle carine, svijet je upao u vrtlog ekonomske propasti koja je stvorila plodno tlo za najpogubnije ideologije 20. stoljeća.
Bilo je to 1930. godine, kada je Smoot-Hawleyjev tarifni zakon dodatno produbio Veliku depresiju, izazvao lančanu reakciju trgovinskih barijera i doveo do naglog rasta nezaposlenosti i siromaštva.
Socijalna kriza koja je uslijedila izravno je pridonijela jačanju fašističkih i autoritarnih pokreta u Europi, uključujući uspon Hitlera u Njemačkoj i Mussolinija u Italiji.
Danas, gotovo stoljeće kasnije, povijest prijeti da se ponovi. Novi trgovinski protekcionizam koji Amerika uvodi mogao bi imati slične posljedice – ekonomske potrese, socijalnu nesigurnost i političku radikalizaciju.
Kako su carine 1930-ih dovele do rasta fašizma?
Kada su SAD 1930. donijele Smoot-Hawleyjev zakon, carine su povećane na više od 20.000 proizvoda, s ciljem zaštite američke industrije od strane konkurencije.
No, umjesto oporavka, svijet je ušao u spiralu ekonomskog kolapsa.
Europske zemlje su odgovorile protumjerama, smanjujući uvoz američkih proizvoda. Trgovina se drastično smanjila, čime su pogođeni i američki i europski proizvođači. Globalni izvoz pao je za više od 60 % u samo nekoliko godina.
Zbog pada potražnje, tvornice su zatvarale svoja vrata, a milijuni radnika ostali su bez posla. U Njemačkoj je nezaposlenost skočila na 30 %, dok su u Italiji ekonomski problemi dodatno osnažili Mussolinijev režim.
Glad, bijeda i neizvjesnost stvorili su osjećaj očaja među građanima. Ljudima su trebali brzi odgovori i snažno vodstvo – a upravo su fašistički lideri ponudili jednostavna rješenja kroz autoritarnu kontrolu i nacionalizam.
Ekonomska kriza uništila je povjerenje u tadašnje političke elite. U Njemačkoj je Weimarska Republika izgubila potporu naroda, dok su Hitler i nacisti iskoristili nezadovoljstvo, nudeći radikalne mjere za „spas ekonomije“.
Može li se povijest ponoviti?
Danas, globalna ekonomija nije identična onoj iz 1930-ih, ali sličnosti su zabrinjavajuće. Novi američki carinski val mogao bi:
Poremetiti međunarodnu trgovinu i dovesti do trgovinskih ratova s Europom, Kinom i drugim ekonomijama. Povećati inflaciju i troškove proizvodnje, smanjujući kupovnu moć građana.Izazvati zatvaranje tvornica i rast nezaposlenosti, posebno u sektorima oslonjenim na izvoz.
Stvoriti društvenu neizvjesnost i radikalizaciju, dok bi politički ekstremisti mogli iskoristiti ekonomski kaos kako bi promicali vlastite agende.
Povijest nas uči da ekonomske krize nisu samo statistički podaci – one imaju stvarne posljedice na društvo i politiku. Ako Trumpove carine dovedu do globalne recesije, svijet bi se ponovno mogao suočiti s valom političkog ekstremizma koji uvijek prati gospodarske katastrofe.
Pitanje ostaje: hoće li Sjedinjene Američke Države iz povijesti naučiti lekciju – ili će svijet ponovno ući u spiralu ekonomske krize i političke nestabilnosti?
novidani.com