O godini iza nas, ali i planovima za predstojeći period za Klix.ba je govorio generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija. Razgovarali smo i o novoj regulaciji za male hidroelektrane, o kritikama Energetske zajednice te brojnim drugim pitanjima.
Kakva je za Elektroprivredu bila prošla pandemijska godina, kako se korona odrazila na poslovanje vaše kompanije?
Bez obzira na otežane uslove poslovanja, ispunili smo primarni cilj. Svi naši kupci bili su uredno snabdijevani, proizvodnja električne i toplotne energije i njihova distribucija odvijala se u kontinuitetu, u toku proglašenog stanja nesreće rad je organizovan u tzv. zatvorenom ciklusu koji je podrazumijevao potpunu izolaciju zaposlenika u prostorima termoelektrana i hidroelektrana na periode po 14 dana, elektroenegetski sektor nije doživio velike “udare”, njegova stabilnost nije bila dovedena u pitanje i to je u ovim okolnostima za nas najvažnije.
Drugi cilj bio je zaštititi stanovništvo u onim segmentima života koji jesu u našoj nadležnosti, osigurati električnu energiju uz istovremeno očuvanje i zaštitu zdravlja stanovnika i naših radnika. Obustavili smo isključenja po osnovu dugovanja, obračun i naplatu zateznih kamata, očitanja potrošnje vršili smo jednom u dva mjeseca uz mogućnost da kupci očitanja vrše sami, planska isključenja neophodna zbog održavanja distributivne mreže reducirali smo samo na neophodni nivo. Svjesni okolnosti koje je uzrokovala pandemija, poduzimali smo i mjere pomoći i stanovništvu i kupcima iz kategorije pravnih osoba, kojima je bilo otežano ili u potpunosti onemogućeno izvršenje ugovorenih obaveza. Ujedno, uredno smo ispunjavali sve naše obaveze isporuke električne energije po osnovu zaključenih ugovora.
Okolnosti koje su drastično potresle ekonomiju u cijelom svijetu, posebno u prvim mjesecima pandemije, dovele su do značajnog smanjenja potrošnje električne energije. Posljedica ovakvog stanja bio je pad cijena energije na tržištu, koji se odrazio na naše kratkoročne prodaje, odnosno prodaje koje se ugovaraju za period isporuke do 30 dana. U uslovima koji su poremetili normalne tokove i rada i života, uzrokovali izostanak ili smanjenje prihoda, izostanak jednih, ali zato povećanje nekih drugih troškova, nastojali smo da u svim našim djelatnostima iznađemo načine organizovanja i rada kako bismo umanjili negativne efekte pandemije na poslovanje kompanije.
Za nas je zabrinjavajući predstojeći period jer posljedice pandemije ozbiljno utječu na poslovanje na otvorenom tržištu. Pad cijena električne energije na regionalnom tržištu odrazio se na prodajne cijene. Ugovaranje isporuka za ovu godinu je po znatno nižim cijenama u odnosu na ugovaranja za 2020. godinu. Buduća kretanja je u ovom trenutku teško predvidjeti. Sve će u velikoj mjeri zavisiti od trajanja pandemije.
Ipak, i u ovako teškim okolnostima za poslovanje, Elektroprivreda BiH će poslovnu 2020. godinu završiti pozitivnim rezultatom i iskazanom dobiti.
U kojoj fazi je reforma sektora rudnika te šta EP planira u ovoj godini po tom pitanju?
Prvu fazu restrukturiranja okončali smo u jesen prošle godine, promjenama u segmentu odnosa u Koncernu EPBiH i korporativnog upravljanja u rudnicima. Izmijenjeni su statuti rudnika, nema višečlanih nadzornih odbora i uprava. Rudnicima upravljaju direktori, a neposredno nadgledanje uz mogućnost utjecaja na uspješnost rada i poslovanja, vrše prokuristi koje smo imenovali kao Vladajuće društvo Koncerna EPBiH. Ovo je na određeni način bio lakši dio ovog procesa.
Krajem prošlog mjeseca skupštine svih rudnika Koncerna EPBiH usvojile su jedinstvene pravilnike o organizaciji rudnika, koji su prethodno prošli procedure Uprave i Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH. Riječ je o potpuno novim organizacionim šemama za sve rudnike, jer je dosadašnja različita organizacija u svakom rudniku bila jedan od osnovnih uzročnika neefikasnosti. U toku su izrade jedinstvenih pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Draft verzija je upućena rudnicima na usaglašavanje i očekujemo njihove stavove, sugestije, eventualne primjedbe. Novi pravilnici o sistematizaciji bit će usvojeni do kraja februara. O ovim dokumentima moraju biti upoznati i sindikati rudnika.
Izradi i usvajanju pravilnika o organizaciji i pravilnika o sistematizaciji prethodila je detaljna analiza radnih mjesta i potrebnog broja izvršilaca jer je broj trenutno uposlenih u rudnicima veći od broja neophodnih za planiranu proizvodnju potrebnih količina uglja, a taj broj je oko 2.200 uposlenika. Ovaj broj se isključivo odnosi na administrativno osoblje, dok je naglašen nedostatak proizvodnih radnika. Svim uposlenicima koji budu proglašeni viškom bit će ponuđena mogućnost prekvalifikacije na potrebna radna mjesta i nastavak radnog angažmana u rudnicima. Također, dio uposlenih će biti raspoređen u postojeća i nova zavisna društva, kako bi bili podrška proizvodnji uglja na ekonomski prihvatljiv način. Za one uposlene koji ne iskoriste navedene mogućnosti bit će ponuđen zakonski i socijalno prihvatljiv model prestanka radnog angažmana u rudnicima.
Uprava Elektroprivrede BiH će u skorije vrijeme razmatrati i završene pravilnike o radu i pravilnike o radnom učinku, kojima će biti uspostavljen novi model nagrađivanja prema radu i ostvarenim rezultatima rada, što će biti dodatna vrijednost u poslovanju rudnika. Dosadašnji model obavezne isplate plate bez ostvarenih radnih učinaka i plana poslovanja je nažalost i doveo rudnike u stanje u kojem se nalaze.
Restrukturiranje rudnika je odgovoran proces, njegova potpuna provedba neće biti jednostavna i zahtijevat će punu angažovanost svih uposlenih, kao i razumijevanje povjerilaca rudnika. Ukoliko ovo izostane, nažalost, restrukturiranje rudnika morat će biti nastavljeno putem stečaja.
Koji su ciljevi EP u ovoj godini, posebno po pitanju kapitalnih investicija?
Prije svega puštanje u rad VE “Podveležje”. Prve kilovat sate smo već proizveli u okviru funkcionalnog testiranja svih vjetroagregata koje provodi izvođač radova. Po okončanju testiranja, Vjetroelektrana će biti u potpunosti spremna za probni pogon tokom kojeg će biti vršeno testiranje usaglašenosti novog elektroenergetskog objekta sa zahtjevima iz Mrežnog kodeksa. Ovi testovi i ispitivanja će osigurati izdavanje odgovarajućih certifikata koji potvrđuju da VE “Podveležje”, kao dio elektroenergetskog sistema, ispunjava sve zahtijevane performanse u pogledu pouzdanog i stabilnog rada.
Pripremni radovi za izgradnju Bloka 7 u Tuzli su završeni i gradilište je spremno za predaju kineskim partnerima nakon što izvođač ispuni ugovorene obaveze, nakon izrade baznog dizajna i glavnog projekta te ishodovanja neophodnih dozvola uslijedit će početak gradnje Bloka.
Prethodna dva projekta su u fazi realizacije. U fazi priprema su projekti vjetroelektrana “Vlašić” i “Bitovnja”, HE “Janjići” i drugih hidroelektrana, planiramo i izgradnju solarne elektrane na Podveležju i generalno razvoj solarnih kapaciteta posebno na lokacijama u rudnicima, na kojima je završena eksploatacija uglja. Naša opredijeljenost za razvoj i izgradnju obnovljivih izvora u kontekstu je evropskih direktiva i obaveza koje država BiH ima kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici.
Vlada FBiH negativno se odredila o daljnjem razvoju i gradnji malih hidroelektrana, što to znači za razvoj ovog segmenta u EP?
Elektroprivreda BiH je kolateralna šteta svih dešavanja u vezi s mini hidroelektranama u posljednje vrijeme. Uzroke nezadovoljstva i protivljenja građana, udruženja i pojedinaca izgradnji ovih postrojenja ne treba tražiti u Elektroprivredi BiH. Mi smo legalisti, poštujemo i ispunjavamo sve zahtjeve i obaveze kada je riječ o izgradnji novih postrojenja, dakle, ne samo mini hidroelektranama, djelujemo u skladu s interesima i u korist lokalne zajednice s kojom uspostavljamo dijalog, partnerske odnose i saradnju.
Šta smo sve uradili u okviru priprema za izgradnju 15 malih hidroelektrana rijeci Neretvici? Zaključen je ugovor o koncesiji, u skladu s regulativom pribavljene su sve saglasnosti, odobrenja i dozvole sektora voda, okoliša, prostornog uređenja, električne energije i koncesije. Tačno 3,3 miliona KM uložili smo u izradu projektne dokumentacije, rješavanje okolinskih zahtjeva, pretvorbu šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, eksproprijaciju i otkup zemljišta, istražne radove, administrativne i troškove dobivanja svih neophodnih i danas pravosnažnih dozvola za realizaciju građenja. Riješena su imovinska pitanja i svim vlasnicima uplaćene pravične naknade, za što je Elektroprivreda BiH izdvojila 720 hiljada KM. U skladu s ugovorom o koncesiji i Programom prijateljskog okruženja, u projekte rekonstrukcije, adaptacije, izgradnje infrastrukturnih objekata i putne infrastrukture za mjesne zajednice Jasenik i Neretvica, investirali smo 1,2 miliona KM. Za sve je, uz novac, bilo neophodno i vrijeme, imajući u vidu kompleksnost administrativnog aparata.
Sve je spremno za početak izgradnje dvije elektrane od planiranih 15, Srijanski most i Gorovnik ušće. Posjedujemo građevinske dozvole, zaključili smo ugovore o gradnji, lokalna uprava je iskazala podršku svim učesnicima u pripremi realizacije. I gradnja nije počela.
Provodeći sve ove aktivnosti, htjeli smo da pokažemo i lokalnoj zajednici, a i višim nivoima vlasti, kako se grade ovakve vrste objekata uz uvažavanje svih EU direktiva, a ujedno i kako se treba ponašati svaki ozbiljan investitor u oblasti energetike, naročito investitor kojem je to CORE biznis i koji pruža javnu uslugu. Nažalost, imamo osjećaj da smo postali žrtve nekih drugih pristupa izgradnji ovih objekata.
Elektroprivreda BiH, čiji je većinski vlasnik Federacija BiH s više od 90 posto dionica, svoj razvojni ciklus, izgradnju zamjenskih termo kapaciteta i kapaciteta iz obnovljivih izvora zasniva na odluci Vlade FBiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata. Prema ovoj odluci, donesenoj 2010. godine, Elektroprivreda BiH ima obavezu i zadatak da gradi nove objekte.
Gospodin Kopač je pun kritika na račun BiH, šta kažete na zamjerke Energetske zajednice?
Nakon svega što se u ovom postupku dešavalo nameće se pitanje jesu li tvrdnje da garancija koju je dala Vlada FBiH navodno ima elemente državne pomoći, ustvari paravan ili alibi za druge namjere, za zaustavljanje izgradnje Bloka 7 i ugrožavanje elektroenergetske stabilnosti i nezavisnosti naše države? BiH se, kao i drugim zemljama EU i članicama Energetske zajednice, mora omogućiti da dostigne nivo u kojem će moći svoje potrebe za energijom zadovoljavati iz obnovljivih izvora. Sada smo oslonjeni na korištenje fosilnih goriva i upravo period eksploatacije Bloka 7 bi trebalo da bude iskorišten za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora.
Upozoravali smo na to da je pozicija BiH u ovom postupku narušena neprincipijelnim odnosom Sekretarijata koji zastupa stav da garancija Vlade FBiH za kredit kineske EXIM banke za izgradnju Bloka 7 ima navodne elemente državne pomoći, da kao takva nije data po tržišnim uslovima, nije prihvatljiva i nije u skladu s pravilima EU. Sekretarijat garanciju kvalifikuje kao prekršaj, uz tvrdnje da je Vlada FBiH Elektroprivredu BiH dovela u, navodno, povoljniji položaj u odnosu na druge učesnike koji bi se bavili istim poslom.
Za garanciju, koja je sada navodno glavni problem, i naknadu za njeno izdavanje Elektroprivreda BiH je Vladi FBiH uplatila 48 miliona KM i prihvatila brojne komercijalne uslove. Naše stanovište je da je to iznos koji bismo morali platiti bilo kojoj komercijalnoj banci.
U postupku koji se vodi trenutno imamo vrlo zanimljivu situaciju. Naime, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, njeno najviše tijelo odlučivanja, koje čine predstavnici ministara svih zemalja članica Zajednice i EU, odbilo je sve procesne zahtjeve i prijedloge Sekretarijata. Odlukom vijeća od 17. decembra 2020. godine postupak koji je pokrenut protiv BiH vraćen je u zakonske okvire. Ovoj odluci vijeća prethodila su odgađanja njegovih sjednica i dva javna saslušanja pred Savjetodavnim odborom, tijelom koje odlučuje u ovom sporu. Sve ukazuje na to da su se u samom postupku desile određene proceduralne greške.
Klix.ba