Foto:Printscreen
Hiljade demonstranata okupilo se na Trgu republike u jermenskoj prijestolnici Jerevanu tražeći podršku vlade za etničke Jermene u Nagorno-Karabahu, nakon što je Azerbejdžan prisilio otcijepljenu regiju na predaju.
Mnogi su mahali zastavama Nagorno-Karabaha, bilo je tuča sa policijom, a neki demonstranti su gađali bocama i kamenicama kancelariju premijera na trgu.
Interventna policija blokirala je pristup vladinim kancelarijama, vojni kamioni bili su parkirani u blizini trga, a raspoređene su jake snage sigurnosti.
Neki od građana palili su ruske pasoše jer optužuju Rusiju za izdaju. Sporna regija je u sovjetsko vrijeme pripadala Azerbejdžanu ali su Armenci uz pomoć Rusije 90-ih uspostavili kontrolu nad njom.
Samvel Sargsian (21), student na Sveučilištu za kazalište i film u Erevanu, koji je rođen u glavnom gradu Karabaha, poznatom Armencima kao Stepanakert, a Azerima kao Khankendi, kazao je kako je “potrebno da se Armenija pridruži Nagorno-Karabakhu i bori”.
“Jermeni ne mogu prihvatiti drugu zemlju, drugu religiju. Zašto bismo? Zašto bi Jermenija dala dio sebe drugoj naciji? Ako izgubimo Nagorno-Karabah, gubimo Jermeniju. Jer će sljedeći korak biti Jermenija”, rekao je Sargsian, koji držao zastavu u rukama.Nagorno-Karabah.
Drugi demonstrant, Kačatur Kobeljan, rekao je da je “zaista šokiran agresijom Azerbejdžana na Nagorno-Karabah”.
“Mislim da su UN, SAD i Rusija igrači koji bi mogli nešto da urade, ali sam zaista veoma razočaran i ne vidim nikakvu nadu u vezi sa ovim rešenjem.”
Azerbejdžan je rekao da želi “glatki proces reintegracije” Armenaca iz Karabaha i odbacio jermenske optužbe da želi “etnički očistiti” region.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan, koji je izgubio Drugi rat u Karabahu od Azerbejdžana 2020. godine, ali je ponovo izabran nekoliko meseci kasnije, suočio se sa pozivima demonstranata da podnese ostavku.
Dio njih nazvao je Pašinjana izdajnikom, a dio je bijesan što Rusija, koju na tom području predstavljaju mirovne snage, nije uspjela zaustaviti poraz.
“Nikol je izdajica!”, vikali su neki okupljeni, a jedan od prosvjednika u blizini ruske ambasade poderao je rusku putovnicu uzvikujući slogane protiv Rusije.
“Nadamo se da će otići. Bolje je da ode lider koji je izgubio rat nego da ostane,” rekao je Harut, 32-godišnji inženjer.
Rekao je da poraz boli još više kada se uzme u obzir koliko dugo su se Jermeni borili za Nagorno-Karabah.
“Borili smo se za to 30 godina, više od 30 godina, a sada je sve uzalud.”
Opozicioni političari održali su govore na sceni kritikujući Pašinjana, koji je preuzeo vlast u revoluciji 2018. godine, kada se obratio pristalicama na istom trgu.
Pogoršani odnosi s Rusijom
Pašinjan je u posljednje vrijeme javno optuživao Rusiju da ne čini dovoljno da podrži Armeniju, a kriza u Nagorno-Karabahu nastala usred naglog pogoršanja odnosa između povijesnih saveznika Armenije i Rusije pojačana je ponekad zapaljivim komentarima istaknutih pojedinaca u Moskvi.
Pašinjan i drugi dužnosnici u Erevanu optužili su Rusiju da nije ispunila svoje sigurnosne obveze prema Armeniji, nakon što su azerbajdžanske snage pokrenule ono što su nazvale “antiterorističkim” operacijama protiv etničke armenske zajednice u Nagorno-Karabahu, prije prekida vatre koji je dogovoren u srijedu.
Pašinjan je kritikovao Rusiju što ga nije upozorila na vojne planove Azerbejdžana, rekavši da je “čudno i zbunjujuće” što njegova vlada nije dobila “nikakve informacije od ruskih partnera o toj operaciji”.
Jermenija je decenijama vjerovala Rusiji da djeluje kao njen jedini garant sigurnosti, ali je nedavno postala frustrirana “neefikasnošću ruskih mirovnih snaga u Nagorno-Karabahu”. Rusija je, zauzvrat, ljuta zbog pokušaja Jermenije da uspostavi nova međunarodna partnerstva, nedavno održavanjem zajedničkih vojnih vježbi sa Sjedinjenim Državama.
Sekretar Jermenskog Vijeća sigurnosti Armen Grigorian optužio je ruske mirovne snage da nisu zaštitile Nagorno-Karabah od azerbejdžanske agresije.
Kremlj je odbacio kritike Jermenije na račun ruskog mirovnog kontingenta i rekao da su takve optužbe na račun Rusije neosnovane.
Odnosi između Moskve i Jerevana su već neko vrijeme slabi, ali su se posljednjih sedmica značajno pogoršali. Ranije ovog mjeseca, Jermenija je prvi put poslala humanitarnu pomoć Ukrajini, a Pašinjanova supruga Anna Hakobian boravila je u službenoj posjeti Kijevu.
“Pretvorićemo Karabah u raj”
U međuvremenu, Azerbejdžan je objavio da je zaustavio vojne operacije u Nagorno-Karabahu nakon što su uspjesi na bojnom polju primorali armenske separatističke snage da pristanu na primirje kojim bi se region vratio pod punu kontrolu Bakua.
U sklopu sporazuma koji su predstavili Azerbejdžan i rusko Ministarstvo odbrane, koji su sa svojim snagama predstavljeni na tom području, separatisti će se razoružati i raspustiti. Pregovori o budućnosti etničkih Jermena koji tamo žive počet će u četvrtak, a prekid vatre je stupio na snagu u srijedu u 13 sati po lokalnom vremenu.
U govoru pred nacijom u srijedu navečer, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da je Baku vratio suverenitet nad Nagorno-Karabahom “gvozdenom šakom” i da su jermenske snage počele da predaju oružje i napuštaju region.
Alijev tvrdi da će Jermeni u Karabahu moći učestvovati na izborima u Azerbejdžanu iu državnom obrazovnom sistemu, te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u većinski muslimanskoj državi.
“Pretvorićemo Karabah u raj”, najavio je Alijev, predstavljajući se kao čovjek od riječi.
Karabah, planinska regija na južnom Kavkazu, međunarodno je priznata kao dio Azerbejdžana, ali dijelovima tog područja vladaju separatističke jermenske snage od kraja sukoba ranih 1990-ih.
Jermeni tvrde da područje, koje zovu Artsakh, istorijski pripada njima.
Zabrinuti za svoju budućnost, hiljade Jermena stiglo je na aerodrom u Stepanakertu, glavnom gradu Karabaha, u srijedu. Ostali su našli utočište među ruskim mirovnjacima.
Baku tvrdi da integriše 120.000 Jermena iz Nagorno-Karabaha, ali su skeptični jer je to područje bilo poprište dva rata od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, a Jerevan je optužio Azerbejdžan za pokušaj etničkog čišćenja.
Vojna pobjeda brojčano nadjačanih Azera nad separatistima mogla bi izazvati političke turbulencije u susjednoj Jermeniji, gdje je dio javnosti ljut jer Jerevan nije uspio da zaštiti svoje sunarodnike.