Ruski predsjednik Vladimir Putin “nastavit će pokušavati preorati imperijalni rov kroz Europu, koji bi ne samo odvojio Ukrajinu od nas, već i Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan”, izjavila je 2. novembra njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
“Ako Rusija trajno destabilizira te zemlje, to bi nas sve učinilo ranjivima”, rekla je Baerbock, dok je članstvo u EU-u označila kao potencijalno jaku stabilizacijsku silu, piše novinska agencija dpa.
Šefica njemačke diplomacije je naglasila da je proširenje Europske unije primanjem više istočnoeuropskih zemalja u blok “geopolitička nužnost”, ali će zahtijevati “duboke” reforme njezinih institucija.
Baerbock je pozvala EU da izradi plan puta za provedbu ključnih reformi tijekom sljedećeg saziva Europskog parlamenta koji također će također uzeti u obzir oštru raspravu o tome treba li dalje proširiti EU dodavanjem nekoliko zemalja u istočnoj Europi, uključujući potencijalno Ukrajinu.
“Želimo da Ukrajina bude članica naše Europske unije i uvjerena sam da će Europsko vijeće u decembru također poslati ovaj signal”, rekla je Baerbock.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, koji sudjeluje na summitu, rekao je da će njegova zemlja ojačati EU, posebno u sigurnosnim pitanjima, te da neće biti teret za blok.
No, također je upozorio na frustracije sporim procesom pridruživanja EU, ukazujući na primjere zemalja Zapadnog Balkana koje su godinama provele kao kandidatkinje za članstvo.
Očekuje se da će Europska komisija sljedeće sedmice predstaviti izvješća o napretku reformi u Ukrajini i Moldaviji. U decembru će čelnici zemalja EU-a odlučiti treba li otvoriti formalne pregovore o pristupanju bloku.
EU je trenutno u raznim fazama pregovora o pristupanju sa Crnom Gorom, Albanijom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom. Uz Ukrajinu i Moldaviju, tu su i Kosovo, Gruzija i Turska, navodi dpa.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, koji je također nazočio summitu, istaknuo je da je prošlo više od 50 godina otkako je Turska podnijela zahtjev za članstvo u EU, ali da se stav zemlje nije promijenio unatoč tome što je zahtjev godinama odlagao.
Baerbock je rekla da su “značajne reforme” u Turskoj neophodne prije nego što se krene naprijed i da ostaju “točka spora” u pregovorima.
U svojoj izjavi, Baerbock je pohvalila relativno jedinstven odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu kao “veliko vanjskopolitičko postignuće”.
Međutim, istodobno je kritizirala različite reakcije vlada diljem EU-a na napade islamističke militantne skupine Hamas na Izrael.
Europske zemlje imaju “različite perspektive i različite uloge” o važnim pitanjima, rekla je Baerbock, “i nije uvijek bilo lako pronaći zajednički jezik”.
“Svima nam je jasno: mi Europljani moći ćemo se afirmirati u ovom svijetu samo ako budemo zajedno”, kazala je.
Baerbock je pozvala na izmjene pravila EU-a kako bi se zemlje uključile u određene programe ili sastanke čak i prije nego što budu prihvaćene kao punopravne članice.
“Erasmus studij i program stipendiranja EU-a mogli bi se proširiti kako bi uključili mlade ljude iz zemalja kandidata”, predložila je, a čelnici iz određenih zemalja mogli bi biti pozvani da sudjeluju na sastancima Europskog vijeća u Bruxellesu kao promatrači.
Međutim, Baerbock je upozorila da ne bi trebalo biti kompromisa oko temelja vrijednosti ili načela EU i “nikakvih popusta ili prečaca” u procesu pristupanja, posebno oko zahtjeva za vladavinom prava, piše dpa.