Premijer Milojko Spajić je saopštio da je potencijal za investicije kroz sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ogroman, da ne može da garantuje ali da kroz njih u Crnu Goru može biti uloženo i više od 35 milijardi eura.
To je kazao na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravlja o ovim dokumentima.
Spajić se osvrnuo na brzinu usvajanja ovih sporazuma i naveo da će naredne sedmice biti u Sjedinjenim Američkim Državama, te da očekuje da će Skupština tada već imati novog posla. Istakao je da je sporazum transparentan i objavljen javno, ali i da na Odborima nije čuo nijedan argument koji bi mogao da uvaži…
“Nikada se neće ponavljati prakse iz prošlosti, nekonsultovanje parlamenta, lokalne zajednice. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije. Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi… 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman”, naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
Naglasio je da kineska strana za auto-put nije plaćala za akcize i PDV, te da to neće biti slučaj sada. Tvrdi da će se kroz sporazume dobiti konkretne brojke i investicije, pa će nakon toga moći da se vodi dijalog.
“Beograd na vodi” je neuporediv
Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je kazala da se kroz Predloge zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i UAE, i kasniju izgradnju planira primjena istog modela kao u slučaju projekta “Beograd na vodi”.
Kako tvrdi Ćalović Marković, u budućnosti bi se formiralo preduzeće koje u koje bi država uložila zemljište dok bi investitor Muhamed Alabar gradio stanove.
“Srbija od „Beograda na vodi“ gdje je prodato stanova u vrijednosti 800 miliona eura, ima manje od 10 miliona. Je li to to što obećava premijer? Država je dobila 10 miliona za četiri godine ili manje od četiri stana, jer se basnoslovno cijene jer se u velikom dijelu pere novac kroz tu stanogradnju, po tom aranžmanu. “Beograd na vodi” je neuporediv sa onim što vi ovdje planirate”, kazala je ona i dodala da bi se svi problemi mogli otkloniti kada bi se zakonski i amandmanski moglo djelovati, ali da to nije moguće sa potpisanim sporazumom.
Ćalović Marković je pitala koja je konkretna vrijednost investicije, kako će se novac sliti u državnu kasu, koliko će biti isplaćeno za restituciju, jer smatra da nema sredstava u budžetu za taj proces pa će građani morati pravdu da traže pred sudom…
Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da sporazumi predviđaju više oblasti za saradnju sa UAE, te da je saradnja proširena u odnosu na dokument iz 2011. godine. Istakla je da sporazum predviđa razvoj projekata na sjeveru i jugu Crne Gore. Adžović je rekla da u mišljenju Ministarstva finansija piše da će se novac obezbijediti kada bude potreban, ali da se još ne zna konkretna lokacija projekta.
To je kazala nakon što je Mugoša ukazao da u samim sporazumima ima razilaženja između mišljenja Vlade i Ministarstva finansija, o nivou potrošnje novca iz državne kase.
Iz poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad se čulo da ni u jednom članu sporazuma nema ništa sporno, te da se procesi prejudiciraju pa će ugovori proći skupštinsku proceduru.
Na dijalog pozvali nakon potpisivanja
Iz poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA su naveli da ova odluka može da utiče na naredne četiri generacije građana. Ponovili su da nisu protiv investicija ni razvoja, ali da su protiv načina kako se ova odluka sprovodi.
“Sam premijer i Mandić su kazali da je pred nama jedna od najvećih investicija a onda pokušavamo na vrat na nos, bez javne rasprave, uključivanja akademske i šire društvene zajednice, da vjerujemo u dobru volju premijera i investitora. Samo želimo da sve bude transparentno i da se poštuju zakoni Crne Gore. Mislim da svi ovdje dobro znamo o čemu se radi”, naglasio je Miloš Konatar i dodao da više ne zna kojim argumentom može da utiče na parlamentarnu većinu.
Istakao je da je Spajić partije pozvao na dijalog nakon što je sporazume sa UAE već potpisao. Pitao je poslanike da li bi imovinu dali nekome koga su uhvatili 100 puta u laži, odnosno da mu nije jasno zašto se daje vlasništvo svih građana u Crnoj Gori.
On je naveo da se govori kako se ne znaju lokacije za projekte, paralelno dok investitor Muhamed Alabar govori o prodavcima piletine u Ulcinju, te da se planiraju stanovi na mjestu na kojem je njihova gradnja zabranjena kao i da je riječ o zaštićenom području.
Poslanica PES-a Jelena Nedović je naglasila su izjave URE manipulativne jer se u sporazumu ne govori o konkretnim lokacijama niti o veličini projekta, a pitala je i gdje je bila transparentnost kada je Vlada Dritana Abazovića potpisala sličan ugovor za investicije na ulcinjskom brdo Mavrijan. Naglasila je da bi Vladu napustila da sporazum sa UAE, ima veze sa švercom.
Konatar je pojasnio da je Abazovićeva Vlada potpisala memorandum od kojeg nije bilo negativnih posljedica, a ne sporazum koji je jači od domaćeg zakonodavstva i koji može da napravi probleme. Naglasio je da se sada izmijenila i vrijednost investicije, odnosno da su tvrdnje premijera Milojka Spajića o 35 milijardi eura, oprečne onima od samog investitora i ministara.
„Ako uzmemo nasumičnih deset stvari koje je kazao, minimum šest ili sedam neće biti istina. Nije ovo pitanje vjerovanja, ovo je imovina svih građana.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović je naveo da zbog Prostornog plana nije siguran da će se investicija ove vrste moći uvrstiti u Ulcinju, te da su rađene prodaje zemljišta u slučaju „Porto Montenegro-a“ i Maljevika koji su dati na 90 godina, kao i „Montrose“ od 99 godina.
DPS neće dati podršku
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je kazao da taj klub u Skupštini neće dati podršku Predlozima zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), jer su dokumenta sporna.
Rakočević je kazao da su su tek juče obaviješteni da Vlada želi da proširi dnevni red Skupštine, te da je opet izbjegnuta transparentnost procesa zbog hitnosti. Najavio je da sporazum neće podržati u Skupštini zbog netransparentnosti i loše komunikacije sa javnosti. On je kazao da ih raduje što se konačno razgovara o investicijama.
“Od 2020. godine do danas, teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet ali je jednostavno nabrojati one koji su zaustavljeni. Kakav glas i kakav imidž Crna Gora danas šalje u svijet? Sjever i razvoj sjevera zavisi od projekata. Teško možemo se sjetiti jedne strane investicije u posljednjih pet godina“, dodao je on i istakao da je ugašen „Montenegro airlines“, zatvoren Sveti Stefan, zaustavljeno širenje projekata „Porto Novi i Montenegro”, ugašena proizvodnja u Kombinatu aluminijuma…
Rakočević je istakao da je to sve dovelo da je Crna Gora po ekonomskoj slobodi na 83-ćem mjestu, odnosno da je na posljednjem mjestu u regionu i da je mnogo niže rangirana nego 2019. godine. Istakao je da pada i nivo investicija u BDP-u.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović je naglasila da je Crna Gora u ovoj godini zauzela 67. mjesto na listi ekonomskih sloboda, dok su indeksi bili gori dok je DPS bio na vlasti.
Nedović je naglasila da se prigovara procedurama usvajanja sporazuma, iako je Spajić imao sastanke sa predstavnicima Opštine Ulcinj. Nedović tvrdi da je sve urađeno transparentno jer je dijalog urađen sa svim poslaničkim klubovima…
Vijesti.me
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas