Već duže vreme jasno je da između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsednika Donalda Trampa postoje razlike u stavovima kada je reč o odnosima s Iranom.
Tramp je više puta apelovao na Netanyahua da sačeka, budući da Bela kuća još pokušava da pregovorima utiče na iranski nuklearni program. Ipak, Izrael je odlučio da deluje samostalno – bez obzira na stav Vašingtona.
Izraelski dužnosnici procijenili su da je Iran trenutno u najslabijoj poziciji u regiji u posljednje vrijeme, pogotovo nakon prošlogodišnjeg vojnog i političkog slabljenja Hezbolaha u Libanonu, što je, po njima, uklonilo jednu od ključnih prijetnji izraelskoj sigurnosti. Netanyahu je zato zaključio da više nema razloga čekati – čak i ako Amerikanci to ne odobravaju.
Rubio: SAD nije sudjelovao u napadu
Američki državni tajnik Marco Rubio, odmah nakon što je objavljeno da je došlo do izraelskih zračnih udara, izdao je kratko priopćenje u kojem je jasno rekao da se SAD distancira od tog poteza Izraela, nazvavši ga “jednostranim”.
“SAD nije sudjelovao u napadima na Iran. Naš prioritet je zaštita američkih snaga u regiji”, poručio je Rubio.
Dodao je da je Izrael obavijestio Washington kako smatra da je napad “neophodan za vlastitu obranu”. No, američka administracija se zasad javno distancira od izraelske akcije, što je sličan pristup onome koji smo vidjeli prošle godine kada je Izrael proširio vojne operacije, a SAD pokušavao smanjiti regionalne posljedice i spriječiti širu uvučenost.
Trumpov stav prema napadu
Uoči napada, američki dužnosnici su najavili da SAD neće pružiti nikakvu vojnu podršku Izraelu ako se odluči na udar na Iran, uključujući i to da im neće pomagati ni s dopunom goriva u zraku. Bila je to poruka koja je trebala biti vrlo jasno shvaćena u Teheranu.
Rubiova izjava u kojoj se nigdje ne spominje američka pomoć Izraelu u slučaju iranske odmazde otvorila je pitanje – je li to samo taktički manevar s ciljem odvraćanja napada na američke baze u regiji ili stvarni znak pukotine u odnosu Trump-Netanyahu?
Jer, realno, američka pomoć Izraelu u slučaju iranskog protunapada gotovo sigurno će doći – ali neobično je da to Washington nije javno naglasio, kao što to inače čini.
S druge strane, izraelski dužnosnici tvrde da je “koordinacija s Amerikancima bila potpuna i unaprijed dogovorena”, no takvu tvrdnju američka strana zasad nije potvrdila.
Iran upozoren
Rubio je ipak poslao i vrlo jasnu poruku Iranu: “Da budem jasan – Iran ne smije ciljati američke položaje ili osoblje.”
Ova poruka ima dvostruki učinak: odvraćanje izravnih napada na američke mete i istovremeno stvaranje temelja za eventualnu američku reakciju u slučaju da Iran uzvrati napadima na Izrael.
U trenutku kad je Izrael pokrenuo napade na Iran, sirene su se oglasile diljem Izraela kako bi stanovništvo moglo potražiti skloništa. Jasno je da se očekuje odgovor Teherana – i pitanje je kako će SAD na to odgovoriti. Prošle godine su se SAD u dva navrata ipak uključile u regiji kako bi pomogle obrani Izraela. No opasnost je u tome što sukob može brzo izmaknuti kontroli.
Za razliku od nekih prošlih kriza, ovog puta čini se da nije bilo šire koordinacije između Izraela i njegovih saveznika. Sve je krenulo vrlo brzo, bez najava i bez diplomatske pripreme kakvu smo ranije viđali. Sljedeći sati i dani bit će ključni. Ne samo za regiju već i za odnose između Tel Aviva i Washingtona, analizira BBC.