Ušli smo u treći dan općeg rata koji uključuje Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran. Sukob više nije lokalizovan; prerastao je u regionalni požar nakon iranskih udara na arapske susjede u Zaljevu koji podržavaju Washington.
Britanske vlasti su, nakon početnog oklijevanja, otvorile svoje baze za američke operacije. Dok rakete neprestano paraju nebo, stižu vijesti o gubicima: BBC prenosi izvještaj Centralne komande SAD-a o obaranju tri aviona tipa F-15E Strike Eagle iznad Kuvajta, što se pripisuje tragičnoj grešci prijateljske protivzračne odbrane.
Teško je predvidjeti krajnji ishod, jer ratovi jednom pokrenuti imaju tendenciju da izmaknu kontroli. Evo kako ključni akteri definišu svoje ciljeve.
Trumpova vizija trijumfa
Američki predsjednik Donald Trump ratom upravlja s dozom samouvjerenosti koja je postala njegov zaštitni znak. Umjesto iz Ovalnog ureda, naciji se obratio iz Mar-a-Laga, ležerno odjeven, ali s oštrim porukama. Optužio je Teheran za decenije neprijateljstva i jasno zacrtao šta smatra pobjedom:
- Potpuno uništenje iranske raketne industrije i mornarice.
- Neutralizacija svih “proksi” grupa koje destabilizuju regiju.
- Trajno uklanjanje nuklearne prijetnje.
Iako obavještajne službe ne potvrđuju da Iran posjeduje rakete dugog dometa koje mogu dosegnuti tlo SAD-a, Trump insistira na preventivnom udaru.
Kockanje s unutrašnjim prevratom
Trumpova strategija se u velikoj mjeri oslanja na unutrašnji kolaps Irana. On poziva iranski narod da iskoristi trenutak i sruši vlast, sugerišući da će im ovo biti jedina prilika u decenijama. Ipak, historija opominje: smjena režima isključivo putem zračnih udara nema uspješan presedan.
Dok su u Iraku bile potrebne kopnene trupe, a u Libiji pobunjenici uz podršku NATO-a, Trump se nada da će iransko društvo samo odraditi taj posao. Analitičari upozoravaju da bi ovakav pritisak mogao postići suprotan efekt – zbijanje redova oko vladajuće strukture.
Netanyahuova računica: Opstanak kroz rat
Benjamin Netanyahu dijeli Trumpovu retoriku o slobodi Irana, ali njegovi su prioriteti pragmatičniji: fizičko uništenje svake vojne prijetnje koja može dosegnuti Izrael.
Za njega je ovaj rat i unutrašnja politička slamka spasa. Opterećen optužbama za propuste od 7. oktobra 2023., pobjeda nad arhi-neprijateljem Iranom mogla bi mu osigurati politički vaskrs.
Režim koji je dizajniran da preživi
Iako je eliminacija vrhovnog vođe i njegovog kruga težak udarac, iranski sistem nije “kula od karata”. Za razliku od autokratija koje počivaju na jednom čovjeku, Iran ima kompleksnu mrežu institucija:
- Islamska revolucionarna garda (IRGC): Sa 190.000 aktivnih vojnika i ogromnim utjecajem na ekonomiju, oni su kičma režima.
- Basij milicija: Paravojne snage od skoro pola miliona ljudi, poznate po odanosti i strogoj kontroli stanovništva.
Za Teheran, pobjeda ne znači vojnu nadmoć nad SAD-om, već puko preživljavanje sistema.
Ideologija mučeništva, duboko ukorijenjena u njihovu politiku, čini prijetnje silom manje efikasnim nego što Washington pretpostavlja.
Pouke historije i opasnost od haosa
Iran je po broju stanovnika i površini daleko veći izazov od Iraka ili Libije. Ako bi došlo do naglog pada režima bez jasne alternative, regija bi mogla potonuti u haos koji bi zasjenio građanske ratove u Siriji.
Dok američko-izraelski udari sistematski uništavaju vojnu moć Teherana, pitanje šta dolazi poslije ostaje bez odgovora. Trumpova opklada na sigurniji Bliski istok putem totalnog rata ostaje pod velikim znakom pitanja.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas