Američki predsjednik Joe Biden pozvao je 18. oktobra NATO saveznike da “ne popuštaju” u podršci Ukrajini, više od dvije i po godine nakon početka ruske invazije.
Saveznici u NATO moraju da “nastave pružati podršku” dok Ukrajina ne postigne “pravedan i trajni mir”, izjavio je Biden u Berlinu gdje je doputovao dan prije, u oproštajnu posjetu jednom od najvjernijih američkih saveznika u Evropi.
Primajući Bidena, njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier potcrtao je “nepokolebljivu podršku američkog predsjednika NATO-u i Ukrajini “u najopasnijem trenutku od kraja Hladnog rata”.
Njemački premijer Olaf Scholz izjavio je da će NATO i dalje “svom snagom” podržati Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije, ali mora voditi računa da NATO ne postane strana u sukobu.
“Podržavamo Ukrajinu svom snagom i istovremeno osiguravamo da NATO ne postane strana u ratu da bismo sprečili da se on pretvori u još veću katastrofu”, rekao je njemački kancelar.
We’re wheels down in Berlin.
— President Biden (@POTUS) October 18, 2024
Ready to greet old friends and strengthen our close alliance as we stand together for freedom and against tyranny around the world. pic.twitter.com/zaTFtTOFMT
Ubistvo lidera Hamasa prilika za bolju budućnost
Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Biden je rekao da smrt lidera Hamasa Jahje Sinvara otvara priliku za “put ka miru”. To je prilika za “bolju budućnost u Gazi, bez Hamasa”, rekao je američki predsjednik.
Američki predsjednik u Berlinu razgovara o Ukrajini s čelnicima Njemačke, Francuske i Britanije, dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski liderima EU i najvišim zvaničnicima NATO-a predstavio niz mjera za koje je rekao da će pomoći njegovoj zemlji na stavi tačku na sukob i 31-mjesečnu rusku invaziju.
Bidenova posjeta Berlinu dolazi u trenutku kada Rusija intenzivira napade na ukrajinske gradove i infrastrukturu, koji su, kako je jedan ukrajinski zvaničnik rekao, kulminirali “jednim od najmasovnijih” napada dronovima na zemlju.
Biden, koji je u Njemačku stigao u četvrtak, trebao je da posjeti zemlju još prošle sedmice, te da prisustvuje sastanku Grupe Ramstein, poznate i kao Kontakt grupa za odbranu Ukrajine.
Najavljeno je da će njemački predsjednik uručiti Bidenu Veliki krst Ordena za zasluge, najviše njemačko priznanje.
Zatim je planiran razgovor sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Keirom Starmerom.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Biden želi “da našu posvećenost Ukrajini učini održivom i institucionalizovanom na dugi rok”.
Zelenski je u četvrtak iznio detalje svog “plana pobjede” saveznicima Ukrajine u Evropskoj uniji i NATO-u, dok pokušava da ih uvjeri da upute poziv Ukrajini da se pridruži Alijansi.
Međutim, NATO za to još nije definisao jasan rok, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da je namjera Kijeva da se pridruži NATO-u jedan od razloga zašto je Moskva započela invaziju.
Napadi na civile u Ukrajini
U međuvremenu, Rusija je u Ukrajini rano u petak pokrenula jedan od najvećih napada dronovima, izvijestio je šef kijevske vojne administracije, Serhij Popko.
“Ruske trupe izvele su jedan od najvećih napada dronovima na civilno stanovništvo i infrastrukturu Ukrajine. Neprijateljske bespilotne letjelice su prijetile i Kijevu. Međutim, zahvaljujući koordinisanom radu odbrambenih snaga, svi dronovi koji su se kretali ka glavnom gradu su neutralisani”, naveo je Popko na Telegramu.
Još nema izvještaja o mogućim žrtvama u napadu na Kijev, koji je trajao više od 4,5 sata, rekao je Popko.
Ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da su napadi bili usmjereni na Kijevsku, Čerkašku, Žitomirsku, Viničku, Černihivsku, Sumsku i Poltavsku oblast, a vazdušna uzbuna i dalje je na snazi u nekim oblastima.
Protivvazdušna odbrana Ukrajine je oborila 80 od 135 dronova koje je lansirala Rusija, saopšteno je.
slobodnaevropa.org