Na današnji dan, prije 81 godinu osnovan je Antifašistički front žena Jugoslavije, na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj šestog decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije.
Na konferenciji je učestvovalo 166 izabranih delegatkinja iz svih krajeva Jugoslavije, osim iz Makedonije jer se njihove predstavnice nisu mogle probiti kroz neprijateljske redove.
Bio je to najmasovniji ženski pokret na našim prostorima, a činili su ga AFŽ odbori širom bivše Jugoslavije: u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Vojvodini i Kosovu.
Cilj osnivanja AFŽ-a bio je mobilizacija žena radi pomaganja jedinicama Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pomoći organima vlasti u organizovanju pozadine, učešća u oružanim i diverzantskim akcijama, brige o djeci, te razvijanju bratstva i jedinstva među ženama. Poseban zadatak bio je kulturno – prosvjetno uzdizanje žena.
Antifašistički front žena Jugoslavije je odigrao značajnu ulogu kroz pozitivne promjene u životima žena, kao što je povećanje pismenosti, ulazak u svijet rada, bolja zdravstvena zaštita i podruštvljavanje odgoja djece kroz otvaranje vrtića i jaslica.
Jugoslavija je u ratu izgubila 1.700.000 stanovnika, od toga oko 600.000 žena. Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje. Od 1941 do 1945 u redovima
Narodnooslobodilačke vojske borilo se oko 110.000 žena od kojih je 25.000 poginulo, 40.000 ranjeno, dok je 3.000 ostalo potpuno nesposobno za rad. U toku Drugog svjetskog rata, oko 2.000 žena postale su oficiri. Partizansku spomenicu 1941 je dobilo 3.344 žena, a Ordenom narodnog heroja odlikovana je 91 žena.
Na oslobođenoj teritoriji učestvovalo je oko 2 miliona žena u različitim pozadinskim akcijama, a 600.000 žena je hapšeno i zatvarano. Posebni odbori AFŽ-a skupljali su hranu, odjeću i sanitetski materijal za Narodnooslobodilačku vojsku, brinuli su se za obradu zemlje, žetvu i sjetvu, bolnice, djecu, kurirsku službu i slično.
U članu 24. Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije nalaze se odredbe koje glase:
“Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života.
Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu.