Američki državni sekretar Antony Blinken otputovao je u četvrtak u Berlin na sastanke s ključnim evropskim saveznicima, u sklopu burne diplomatske turneje, kako bi se spriječilo da Rusija izvrši napad na Ukrajinu.
Blinken će tražiti jedinstveni front s kolegama iz Francuske i Njemačke, kao i s mlađim britanskim ministrom vanjskih poslova prije nego što u petak razgovara s ruskim predsjednikom Sergejem Lavrovom.
Svoju turneju je započeo u srijedu prvim zaustavljanjem u Kijevu u znak podrške, jer je pozvao Vladimira Putina da ostane na “diplomatskom i mirnom putu”. U Washingtonu je predsjednik Joe Biden rekao da će Rusija platiti visoku cijenu za invaziju na Ukrajinu, uključujući veliki ljudski danak i veliku štetu njenoj ekonomiji.
“To će biti katastrofa za Rusiju”, rekao je Biden, dodajući da bi Moskva na kraju mogla pobijediti, ali će njeni gubici “biti teški”.
Biden je insistirao da Putin “još uvek ne želi potpuni rat”, ali je rekao da bi sukob mogao “lako izmaći kontroli”.
PROČITAJTE Olaf Šolc: Ako Rusija napadne Ukrajinu platiće visoku cijenu, Njemačka je spremna da zaustavi “Sjeverni tok dva”
Američki lider je dodao da je otvoren za samit s Putinom o ovoj situaciji. Uz desetine hiljada ruskih vojnika nagomilanih na ukrajinskoj granici raste strah da bi u Evropi mogao izbiti veliki sukob. Biden je izazvao kontroverzu u srijedu, kada je sugerirao da će “nešto znatno manje od značajne invazije” biti dočekano manjim odbijanjem NATO-a.
“Jedna je stvar ako je uriječ o manjem upadu, a onda završimo u svađi šta da radimo, a šta ne, itd.”, rekao je on.
Ali Bijela kuća je brzo krenula da razjasni komentare, a sekretarica za štampu Jen Psaki obećala je da će se svaki ruski pokret u Ukrajini suočiti s “oštrom” odmazdom.
Moskva insistira da ne planira invaziju, ali je istovremeno postavila niz zahtjeva, uključujući zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, u zamjenu za deeskalaciju. Washington je odbacio zahtjeve Moskve, a šef NATO-a Jens Stoltenberg ove sedmice je insistirao da alijansa “neće napraviti kompromis u vezi s ključnim principima, kao što je pravo svake nacije da izabere svoj vlastiti put”.
Zapad je više puta upozoravao Rusiju da će platiti “visoku cijenu” ekonomskih i političkih sankcija ako napadne Ukrajinu. S učvršćenim pozicijama obje strane, niz razgovora između zapadnih i ruskih zvaničnika u Ženevi, Briselu i Beču nije donio nikakav pomak.
PROČITAJTE Biden uvjeren da će Rusija napasti Ukrajinu: SAD će reagovati sankcijama ali NATO je podijeljen
Ukrajina se bori protiv snaga koje podržava Moskva u dva otcijepljena istočna regiona od 2014. godine, kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim od Ukrajine. Više od 13.000 ljudi je ubijeno, a posljednje gomilanje ruskih trupa također je jako uznemirilo susjede na Baltiku.
Kao ilustraciju rastućih uloga, Britanija je rekla da će poslati odbrambeno oružje Ukrajini kao dio paketa koji će pomoći zemlji da osigura svoje granice. Kijev je u više navrata molio Njemačku da pošalje oružje, a poziv je do sada odbijen.
Tokom svoje prve posjete Ukrajini u ponedjeljak, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da će Njemačka “učiniti sve da garantuje sigurnost Ukrajine”, ali je ponovo odbacila poziv za isporuku oružja.
Klix.ba