Šef evropske diplomatije Žozep Borelj sumirao je posjetu Moskvi i otkrio da je u pojedinim trenucima imao jako napete razgovore sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim.
Žozep Borelj je u blogu, objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljno delovanje (EEAS), naveo da su njegov sastanak sa ministrom Lavrovim i poruke koje su ruske vlasti poslale tokom te posjete potvrdili da se Evropa i Rusija udaljavaju.
– Čini se da se Rusija postepeno odvaja od Evrope i da gleda na demokratske vrijednosti kao na egzistencijalnu prijetnju – istakao je Borelj u blogu.
Posjetu u koju je, kako je naveo, krenuo kako bi razgovarao o nategnutim odnosima EU i Rusije, opisao je kao “veoma komplikovanu”.
U fokusu posjete pitanja ljudskih prava
Šef evropske diplomatije istakao je i da su u fokusu posete i sastanka sa Lavrovim bila pitanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, naročito slučaj ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog.
– S vremena na vreijme, razgovor sa mojim ruskim kolegom dostizao je visoke nivoe napetosti jer sam tražio hitno i bezuslovno puštanje na slobodu Navaljnog, kao i potpunu i nepristrasnu istragu o pokušaju njegovog ubistva – naveo je Borelj.
Ukazao je da su odnosi Rusije i EU na niskom nivou već više godina, a da su se dodatno pogoršali nakon nedavnih događaja koji se dovode u vezu sa, kako tvrdi, trovanjem, hapšenjem i izricanjem presude Navaljnom, kao i sa povezanim masovnim hapšenjima hiljada demonstranata.
Borelj je naveo da je svrha njegove posete bila da direktno, u ime EU, osudi ove događaje i da se riješi proces “brzog pogoršanja” odnosa sa Rusijom, kao i da se pomogne u pripremi predstojećih sastanka Evropskog savjeta o odnosima dvije strane.
Međutim, ocijenio je da pojedini potezi ruskih vlasti, poput protjerivanja troje diplomata EU, ukazuju da Moskva nije željela da iskoristi priliku za konstruktivniji dijalog sa EU.
Borelj je naglasio i da je tražio od Lavrova da preinači odluku o protjerivanju diplomata, ali bez uspjeha.
Istakao je i da je podršku EU ljudskim pravima i političkim slobodama izrazio i time što je odao počast Borisu Njemcovu na mostu na kojem je ovaj ruski opozicioni političar ubijen prije šest godina.
Razgovori o globalnim izazovima
Borelj je naveo da je sa Lavrovom razgovarao i o mogućnosti za saradnju u suočavanju sa globalnim izazovima poput pandemije kovida-19, klimatskim promjenama, kao i da je insistirao na potrebi da se ostvari napredak u punoj primjeni sporazuma iz Minska i poštovanju, kako je naveo, teritorijalnog integriteta Ukrajine.
U tom kontekstu je pomenuo da je istakao da je potrebno da se “usliši poziv naroda Belorusije” da slobodno izaberu svog predsjednika i da se poštuje teritorijalni integritet Gruzije.
Naveo je da je razgovarano i o situaciji u Nagorno-Karabahu, kao i krizama u Siriji i Libanu.
Borelj je dodao da se u Brisel vratio duboko zabrinut zbog perspektiva za razvoj ruskog društva i geostrateških izbora Rusije.
– Mi smo na raskrsnici. Strateški izbori koje sada donosimo odrediće međunarodne dinamike moći u 21. vijeku, a posebno da li ćemo napredovati ka kooperativnijim ili polarizovanijim modelima, zasnovanim na zatvorenim ili slobodnijim društvima. Evropska unija može da utiče na ove razvoje događaja, koji zahtijevaju jasnu viziju i ciljeve, praćene intenzivnim diplomatskim angažmanom i uz podršku naših mnogih načina za spoljno djelovanje i projekcije uticaja – poručio je Borelj.
Najavio je da će o ovim pitanjima razgovarati sa ministrima spoljnih poslova EU, a da će države članice odlučiti o narednim koracima koji bi, upozorio je, mogli da uključe sankcije.
Lat.rtrs.tv