Prvi krug predsjedničkih izbora u Čileu uspješno je okončan u nedjelju uvečer, a mjesto u drugom krugu izborila su dva kandidata – Jose Antonio Kast i Gabriel Borić.
Antonio Kast je tokom prvog kruga osvojio oko 28 posto glasova, dok je 26 posto građana svoje povjerenje dalo Boriću.
Nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga izbora, Borić se obratio javnosti te je poručio kako očekuje pobjedu u drugom krugu izbora.
Drugi krug održava se 19. decembra, kampanja je u punom jeku a prva istraživanja govore da bi ljevičar dalmatinskih korijena mogao postati predsjednik Čilea.
Ankete daju prednost Boriću
U tri ankete koje su urađene nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Čileu kandidat ljevice Gabrijel Borić ima osjetnu prednost.
Istraživanja tri različite agencije daju prednost kandidatu kojeg su podržale stranke ljevice okupljenih u koaliciju Apruebo Dignidad.
Najjača politička stranka unutar ove koalicije je Komunistička partija Čilea koja je na parlamentarnim izborima koji su održani isti dan kada i predsjednički osvojila 464.000 glasova.
Stranka čiji je Borić predsjednik Social Convergence, unutar iste koalicije osvojila je 287.000 glasova.
Upravo iz tog razloga desničarska koalicija pokušava Borića predstaviti kao komunističkog kandidata ali ta taktika očigledno ne daje rezultat jer su na nedavno održanim lokalnim izborima komunisti pobijedili u glavnom gradu zemlje Santijagu.
Glavna podrška Boriću u kampanji je ikona čilenaskih komunista Camila Vallejo koja je vodila studentske proteste 2011. godine i pokrenula talas promjena u kolijevci neoliberalizma.
Mediji su Vallejo označili kao najvažniju i najutjecajniju komunističku ličnost 21. vijeku u Čileu .
U avgustu 2011. godine prikazana je na naslovnici njemačkog Die Zeit, a u decembru te godine u anketi čitatelja britanskog The Guardian nadmoćno je izabrana za “Osobu godine”.
Sa velikim brojem ličnih glasova povećala je snagu Komunističke partije u parlamentu a njihova popularnost kao i drugih stranaka lijeve orijentacije rasla je godinama, posebno nakon što su iskoristili proteste u oktobru 2019. godine.
Tada su primorali vlast na pokretanju postupka za pisanje novog Ustava jer su široki slojevi društva bili pogođeni neoliberalnom politikom posebno privatizacijom obrazovanja i zdravstva.
Nakon što su na referendumu prošle godine građani velikom većinom odbacili stari Pinočeov Ustav prije dvije nedelje održani su konstitutivni izbori za parlament koji će raditi na pisanju novog.