Prota Jeremija Isaković (1877-1943) je bio srpski pravoslavni sveštenik kog su ubili četnici a zahvaljujući potpunoj rehabilitaciji te ideologije kojoj svjedočimo danas, njegovo ime gotovo је zboravljeno kako od države tako i od crkve.
Rođen u Donjoj Šatornji, u velikoj porodici, gimnaziju je završio u Kragujevcu a bogosloviju u Beogradu.Tokom školovanja u Beogradu bavio se atletikom i bio jedan od prvaka sportskog društva “Dušan Silni”.
Po završetku bogoslovije i vojske ženi se Kosarom Vukićević iz Svetlića. Službovao je u različitim mestima da bi 1905. dobio parohiju u selu Banji kod Aranđelovca gde podiže kuću 1908. i kupuje imanje 1911. godine. Jedan je od osnivača vinarske zadruge u kojoj je bio i sekretar. U 1 sv.ratu prati srpsku vojsku do Skadra gde biva zarobljen pa oslobođen. Posle rata njegovu kuću posećuju poznate, napredno orjentisane političke ličnosti, među kojima i dr. Ivan Ribar.
Zbog podržavanja naprednih ideja početkom 2 sv. rata biva nekoliko puta hapšen, a po odbijanju poziva Milana Nedića, koji je pokušavao da okupi u to vreme što više viđenijih Srba protiv partizana.
U toku rata čitava Jeremijini porodica je pomagala antifašistički pokret a pored ideoloških razlika u njegovoj kući su često boravili partizanski borci: Slobodan Minić, Milić Radovanović, Dušan Petrović-Šane, Šarac, Dača, Milka Minić, Milan Milatović, Mika Milosavljević, Branko Petrović i drugi.
Nakon sloma Užičke Republike odlučno se usprotivio teroru koji su četnici provodili nad malobrojnim paritzanskim simpatizerima i njihovim porodicama.
U knjizi Milivoja Stankovića „Milić na čelu šumadijskih skojevaca”, na stranici 248. piše:
„Prota Jeremija Isaković iz Banje, koji je uživao veliki ugled u okolini, kada su počela klanja u Šumadiji… jedne nedelje u crkvi okupljenim vernicima, među kojima je bilo četnika Orašačke brigade (Gorske garde čiji je komandant bio Nikola Кalabić), rekao je: ’Ovo što četnici čine je protiv volje Božije, to je rabota nečastivog, oni su se odvojili od Boga i vere Božije, oni služe đavolu. Preklinjem ih u ime Boga. Neka im je ovo poslednja opomena i poziv da se vrate Bogu.’
Predlog da se prota likvidira potekao je od ravnogorskog odbora Banje, čiji je predsednik bio Pera Tomović, ali lokalne starešine nisu smele da donesu takvu odluku. Četnička crna trojka, koju je predvodio koljaš Ješić, zverski je mrcvarila dostojanstvenog protu i na kraju ga zaklala.”
Njegovo ime pada u zaborav
Naime, 14. avgusta 1943. u predvečerje, četnička trojka Nikole Kalabića, povela je Jeremiju i posle dvesta metara napala kamama. U dugotrajnoj i žestokoj borbi, sa mnogobrojnim ubodima noževa, uspeli su da savladaju ovog atletu i rodoljuba. Na tijelu je imao 54 rane od noža i odsječen nos.
- Pravosnažna presuda: Srbija rehabilitovala četničkog vojvodu Nikolu Kalabića kojem se na teret stavljaju brojni ratni zločini
- Masakr u Drugovcu kod Smedereva: Kakva je bila uloga četnika Nikole Kalabića
Njegova snaha, slovenska književnica Ruža Vreg bila je svjedokom zločina i kasnije ga potanko opisala.
Njegovo delovanje, ugled a naročito tragična smrt imali su odjeka i doprineli širenju duha otpora čitavog kraja. Danas, ime Jeremije Isakovića potpuno je zaboravljeno.
Srbija je rehabilitovala Nikolu Kalabića prije dvije godine a o ovom i drugim njegovim zločinima u javnosti se malo govori.