Djelomični rezultati 70 posto glasova pokazuju da je za novi ustav velika većina – 78,01 posto, a 21,99 posto mu se protivi.
Čileanci su u nedjelju velikom većinom glasali za novi ustav, koji će zamijeniti Ustav iz Pinochetovog doba, na referendumu organiziranom godinu nakon velikih protesta protiv društvene nejednakosti.
Djelomični rezultati nakon prebrojavanja 69,81 posto glasova pokazuju da je za novi ustav velika većina – 78,01 posto, a 21,99 posto mu se protivi, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Reagirajući na ovakav rezultat, konzervativni predsjednik Sebastian Pinera pozvao je u televizijskom nastupu na “jedinstvo” u pripremi “novog ustava”.
“Sve do sada Ustav nas je dijelio. Od danas svi moramo raditi na tome da novi ustav bude garant jedinstva, stabilnosti i budućnosti”, rekao je on.
Dok još traje prebrojavanje glasova, hiljade oduševljenih građana okupile su se u centru Santiaga, na Italijanskom trgu, centru protesta, kako bi proslavili “pobjedu”.
Protesti na Trgu dostojanstva
“Slavimo pobjedu izvojevanu na ovom trgu dostojanstvenijem nego ikad!”, rekla je Graciela Gonzalez (35), prodavačica, usred pjesme, buke od petardi i automobilskih sirena.
Prije tačno godinu dana u protestima protiv nejednakosti nastao je zaokret, kada se na tom 1,2 miliona ljudi okupilo na tom trgu prozvanom Trgom dostojanstva.
Uprkos pandemiji korona virusa, koja je teško pogodila ČIle (oko 500.000 zaraženih, i oko 14.000 umrlih), birači su izašli u velikom broju, čekajući u redu ispred birališta.
Još nema službenih podataka o izlaznosti, ali je predsjednik izborne komisije Patricio Santamaria kazao da je riječ o velikom broju.
Mnogi su u nedjelju govorili o “historijskog” glasanja”.
“Čile zaslužuje nacionalnu katarzu i mislim da je ovo početak”, rekao je Felipe, 35-godišnji inženjer.
U nedjelju prije podne Pinera je pozvao Čileance da izađu na birališta, “jer je svaki glas važan”.
Zamjena Ustava naslijeđenog iz vremena diktature Augusta Pinocheta (1973-90) bio je jedan od zahtjeva na protestima koji su počeli 18. oktobra 2019. godine i na kojima se tražilo pravednije društvo.
Sadašnji temelji zakon uveliko ograničava djelovanje države i promiče privatnu djelatnost na svim poljima, posebno u školstvu, zdravstvu i u penzionom sistemu.
Dva su bila referendumska pitanja na koja je trebalo odgovoriti 14,7 miliona birača: “Želite li novi ustav?” i “Koje tijelo treba donijeti novi ustav?”
Put do temeljnih društvenih promjena
Djelomični rezultati s više od polovine birališta pokazuju da opcija “ustavotvorne skupštine”, koju čine isključivo građani, dobija 79 posto, a “mješovita skupština”, sastavljena od građana i parlamentarnih zastupnika, 21 posto.
Pristalice “aprueba” (odobravam), koji većinom dolaze iz opozicionog centra i ljevice, smatraju da će novi ustav ukloniti najveću zapreku na putu prema temeljitim društvenim promjenama u toj latinskoameričkoj zemlji s velikim nejednakostima.
“Od početka protesta ovo je prva prava prigoda za promjene u zdravstvu i u školstvu”, rekla je Pilar Matus, 47-godišnja profesorica.
Pristalice “rechaza” (odbijam), koji okuplja konzervativnije stranke, ocjenjuju da je moguće unijeti promjene u temeljni zakon koji je, smatraju, garant stabilnosti Čilea posljednih desetljeća i ne treba ga mijenjati.
Svrha ovog “ustavnog procesa je izaći iz sjene Pinochetove diktature”, kazao je Marcelo Mella, politolog na Univerzitetu u Santiagu.
Osim toga, treba “političkim i mirnim putem ukloniti probleme koji su postali strukturni”, poput nejednakosti i isključenosti.
Proteste, potaknute poskupljenjem karte za podzemnu željeznicu u Santiagu, pothranjivao je bijes zbog otuđenosti elita od svakodnevice, koja je za najveći broj građana bila teška, a iznenadili su čitavu političku klasu.
Balkans.aljazeera.net