Čak i u okviru stavova država članica EU postoje različita viđenja o tome koliko su skupe sankcije i za one koji ih uvode, a ne samo one kojima su namijenjene.
Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je Srni da su i plenarni i bilateralni sastanci u Tirani protekli u duhu nastojanja da se Zapadnom Balkanu ponudi nešto više od uobičajene, poprilično istrošene terminologije o evropskoj perspektivi zemalja regije u kojoj i dalje postoji more neriješenih problema, ali i nedosljedan odnos EU prema različitim političkim akterima.
“Djeluje, međutim, da je EU spremnija da se BiH dodijeli kandidataski status. Finansijska podrška, koja će u različitim oblastima biti dodijeljena zemljama regije, dobrodošla je, ali nužno je i da budu deblokirana sredstva koja se odnose na infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj. U tom smislu, mi smo u prethodnom periodu dobijali obećanja da će se to i desiti. Ukoliko to ne bi bilo tako onda bi u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama morali i mi blokirati sredstva za FBiH, a to ne bi bilo dobro ni za jedne ni za druge. To sam i danas rekla svojim sagovornicima”, istakla je Cvijanović upitana kakvi su joj utisci nakon niza razgovora u Tirani i ima li prostora za optimizam da će se odnosi EU i BiH postaviti na realnije osnove.
Ona je mišljenja da su konačno i akteri koji se dogovaraju o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini na liniji toga da se nikome ništa ne blokira.
Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine naglasila je da u Tirani nije bilo potpisivanja ni deklaracije EU niti bilo kakvog dokumenta, te da čak i u okviru stavova država članica EU postoje različita viđenja o tome koliko su skupe sankcije i za one koji ih uvode, a ne samo one kojima su namijenjene.
Kada je riječ o “određenim zahtjevima u odnosu na rat u Ukrajini”, Cvijanović je ukazala da “za sankcije očito nisu ni Srbija ni Republika Srpska“, a “ima i onih koji u okviru EU zagovaraju da se politika sankcija prema Rusiji treba promijeniti”.
“Bilo bi pošteno da su u tekstu deklaracije naprimjer naveli da vlasništvo nad procesima treba da imaju domaće institucije, što se nekad pojavljivalo u sličnim neobavezujućim dokumentima poput ove deklaracije, ali i u ispostavljenim formalnijim uslovima prema BiH. To bi značilo da na evropskom putu nema nikakvih visokih predstavnika ni kolonijalnih upravnika, a ni nekih stranih sudija”, ocijenila je ona.
U formalnom smislu, dodala je Cvijanović, ova deklaracija nema nikakvu pravno obavezujuću snagu, ali bi pokazala da u nekom partnerskom smislu postoje EU institucije s jedne i domaće institucije s druge strane.
“Mi jesmo na evropskom putu i težimo punopravnom članstvu u EU, ali i očekujemo od EU realističniji i izbalansiran pristup prema svima u BiH”, poručila je Cvijanović.
Vučić neće potpisati deklaraciju u Tirani
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tirane i ponovio da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji.
Vučić je na konferenciji za medije istakao da Srbija neće učestvovati u restriktivnim mjerama prema Rusiji.
„Ne mogu ni da sjedim ni stojim iza te deklaracije, jer nisam pisao deklaraciju, ali moram da kažem da se nismo saglasili sa sankcijama Rusiji, a nismo ih ni uveli. To je činjenica, a nekome se sviđa, a nekome ne. Rekao sam da je odnos prema sankcijama u stvari odnos prema građanima Srbije. Nije prirodno da mi učestvujemo u toj politici… Dobro smo razumjeli poruku EU, razumio sam to i kroz diskusiju“, rekao je Vučić.