Da li će Trump “zaustaviti sedmi rat ove godine” i spriječiti samog sebe da napadne Venezuelu?

Mirotvorac “koji je zaustavio šest ratova ove godine” među kojima i onaj Srbije i Kosova koji se nije ni dogodio, poslao je tri razarača klase Arleigh Burke s navođenim raketama u karipske vode kod Venecuele.

“Jedini predsjednik SAD-a koji nije pokrenuo nijedan rat” kako su ga nepravedno pored Bidena nazivali desničarski mediji na Balkanu, nakon bombardovanja Irana, sada se sprema pokrenuti još jednu vojnu intervenciju.

Nakon mjeseci zveckanja oružjem i oštre retorike, američki predsjednik Donald Trump poslao je vojnu silu u Latinsku Ameriku kako bi se borio protiv trgovine narkoticima.

Bijela kuća je raspisala nagradu od 50 miliona dolara za hapšenje predsjednika Nicolasa Madura kao dio obračuna s Venecuelom. Rastu strahovi da se SAD pripremaju za vojni sukob s Venecuelom, posebno otkako su američke sankcije ovoj državi propale .

Zemlje širom Latinske Amerike sve su zabrinutije da akcije SAD-a najavljujuameričku vojnu akciju protiv Caracasa i daljnju intervenciju u regiji. Predsjednik Trump čini se odlučnim da iskoristi sva dostupna sredstva kako bi svrgnuo Madura nakon što njegova politika maksimalnog pritiska, uključujući stroge sankcije, nije uspjela pokrenuti promjenu režima .

Predsjednik Trump i državni sekretar Marco Rubio su energični po pitanju invazije na Venecuelu. U rušenju Putinovog i sličnih desničarskih režima na koji se ugledaju nikada nisu vidjeli politički interes garniture koju predstavljaju ali promjena vlasti u Venecueli koja se kroz propagandu naziva komunističkom, svakako bi mogla poslužiti za mobilizaciju njnihovih birača.

„Vjerujem da se Oružane snage Sjedinjenih Država koriste samo u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Vjerujem da postoji vrlo jak argument koji se u ovom trenutku može iznijeti da su Venecuela i Madurov režim postali prijetnja regiji, pa čak i Sjedinjenim Državama, kazao je Rubio.“

Između 2016. i 2020. godine, Bijela kuća koju je vodio Trump razmatrala je razne planove o tome kako koristiti američku vojsku za rušenje Madura 2018. godine, tadašnji senator Rubio predložio je da bi američka vojna intervencija u Venecueli pružila rješenje za dugogodišnju prijetnju koju Caracas predstavlja stabilnosti Amerike. 

Venecuela ima snažnu vojsku

Kao odgovor na raspoređivanje ratnih brodova sposobnih za izvođenje hirurških udara raketama Tomahawk od strane Washingtona kod obale Venecuele i na nagradu za hapšenje predsjednika Madura, Caracas je aktivirao Bolivarijsku miliciju od 4,5 miliona vojnika . Ova grana venecuelanske vojske, sastavljena od slabo obučenih i lako naoružanih dobrovoljaca, najmanje je borbeno spremna komponenta Nacionalnih bolivarskih oružanih snaga.

Glavne grane vojske, kopnena vojska, mornarica i zrakoplovstvo, sa 123.000 aktivnih pripadnika, nalaze se u stanju visoke pripravnosti. Caracas je poslao 15.000 vojnika na granicu s Kolumbijom , navodno radi borbe protiv trgovine drogom i jačanja sigurnosti.

Venecuela, za razliku od posljednjih regionalnih intervencija Washingtona u Grenadi i Panami, posjeduje snažnu vojsku. Tu je mornarica sa sedam fregata i jednom podmornicom, vojska od 63.000 vojnika opremljena glavnim borbenim tenkovima i zračne snage koje lete modernim mlaznim lovcima.

Zaista, venecuelanska vojska je rangirana kao sedma najmoćnija u Latinskoj Americi, ispred Ekvadora, ali iza Perua. Uprkos tim kredibilnim brojkama, ako Washington angažuje američke snage za borbene operacije u Venecueli, izvojevaće ogromnu taktičku pobjedu protiv vojske koja nije pripremljena za borbu u ratu srednjeg do visokog intenziteta.

U zemlji koja je dvostruko veća od Iraka, svaka invazija i naknadna okupacija radi obnove razorene Venecuele zahtijevat će ogroman broj vojnika. Procjene se razlikuju, ali pouzdani izvori ukazuju na raspoređivanje više od 100.000 američkih vojnika uz prateće mornaričke, zračne i logističke elemente, pri čemu je potreban dvostruko ili više od tog broja, ako iskustvo Washingtona u Iraku može biti ikakav pokazatelj.

Raste otpor

Na svom vrhuncu, SAD su rasporedile 170.300 vojnika koji su se borili da kontrolišu iračku teritoriju i poraze ideološki vođenu antiameričku višestranačku pobunu. 

Protivljenje američkoj invaziji je znatno i raste. Meksiko, Kuba i Kolumbija odbacili su raspoređivanje američkih vojnih sredstava u blizini Venecuele. Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum izjavila je da se protivi bilo kakvoj vrsti vojne intervencije u Latinskoj Americi.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro upozorio je da američka invazija riskira da Venecuelu pretvori u još jednu Siriju , gdje je surovi 14-godišnji višestranački građanski rat iznjedrio terorističke pokrete i raselio preko 13 miliona izbjeglica. Predsjednika Petra citirale su velike kolumbijske novine El Tiempo , citirajući ga sljedećim riječima:

“Gringosi su u problemu, misle da invazijom na Venecuelu rješavaju svoj problem, stavljaju Venecuelu u slučaj Sirije, samo s problemom što istu stvar uvlače u Kolumbiju.” 

Vođa andske zemlje dodatno je upozorio da bi se takav sukob mogao proširiti na Kolumbiju, uvlačeći dugogodišnjeg saveznika SAD-a u rat. Razni ljevičarski gerilci koji se još uvijek bore u Kolumbiji, uključujući disidente FARC-a i Nacionalnu oslobodilačku vojsku (ELN), potencijalno će se pridružiti sukobu kako bi povećali svoju opadajuću popularnost, teritoriju i utjecaj. Čak i ako se ti pobunjenici ne uključe direktno, oni će se pojaviti kao važni kanali za oružje, obuku i logističku podršku otporu Venecuele. Posljedično, ojačali su svoju bazu moći u Kolumbiji i Venecueli, istovremeno povećavajući regrutaciju i prihode.

To će dodatno destabilizirati krhku Kolumbiju, zemlju koja se oporavlja od dugotrajnog višestranačkog građanskog rata. Ovi mogući ishodi naglašavaju značajan rizik od regionalne zaraze i destabilizacije koju će uzrokovati američka vojna intervencija u Venecueli.