Iako je Jugoslavija već decenijama pokojna i danas se mnogi kunu u dobru staru Jugu.
Ovaj praznik su, kao i svake godine, obilježili jugonostalgičari, antifašisti, poštovaoci partizanskog narodnooslobodilačkog pokreta iz svih krajeva bivše Jugosalvije. Dan Republike su obilježili Jajcu juče, i to sve po redu i kako dolikuje: zastave sa petokrakom, polaganje vijenaca, svečani govor, kozaračko kolo. Zbog epidemiološke situacije okupljanje u Jajcu nije bilo masovno kao prethodnih godina.
Na pitanje zašto su se okupili dan unaprijed, Marko Raca, predsjednik Društva “Josip Broz Tito” u Banjaluci, podsjeća da su on i njegovi drugovi i drugarice, stari komunisti, odavno prešli u subotare.
– Prije nekoliko godina smo se dogovorili da Dan Republike slavimo subotom – prije ili poslije 29. novembra, kako bi nam se mogli pridružiti i oni drugovi i drugarice, koji su još uvijek radno aktivni, te omladina koja ide u škole – kaže Raca.
Objašnjava da je ipak najveći broj članova antifašističkih organizacija u poznim godinama, pa da bi za njih masovno okupljanje u doba korone moglo biti kobno.
– Došle su delegacije iz svih krajeva, bivše Juge i iz Italije, sa nama je bio je Sead Đulić, predsjednik SABNOAR-a BiH, otišli smo zajedno i u Mrkonjić Grad i položili vijence povodom godišnjice zasjedanja ZAVNOBIH-a. Drugarice i drugovi, koji juče nisu mogli biti sa nama, uskoro će imati priliku da fotografije iz Jajca i Mrkonjić Grada vide na društvenim mrežama – poručio je Raca za portal Srpskainfo.
Ko najviše žali za Jugoslavijom
Knjiga “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Evrope”, nastala kao rezultat projekta istraživanja javnog mnjenja koje je proveo IPSOS, kazuje da visokih 68 posto stanovnika u Bosni i Hercegovini žali zbog raspada Jugoslavije.
Za bivšom Jugoslavijom najviše žale građani Srbije i Bosne i Hercegovine, dok su najmanje jugonostalgični Hrvati i stanovnici Kosova.BOSNA I HERCEGOVINA
Istraživanje je obuhvatilo 10.500 stanovnika regije i dalo niz pokazatelja o stavovima ljudi u jugoistočnoj Evropi o njihovoj privrženosti novonastalim državama, odnosu prema religiji, nacionalnim simbolima, prošlosti, odnosima s drugim narodima i pitanju krivice za prošle ratove.
Rezultati se svode na to da nigdje na prostorima nekadašnje SFRJ nacija nije tako snažno formirana kao u Hrvatskoj. Ili drugim riječima, na prostoru čitave bivše Jugoslavije (bez Slovenije), Hrvatska je ostvarila najviši rezultat lojalnosti među novim državama regije, odmah iza Kosova.
Nasuprot tome, najveći žal za bivšom Jugoslavijom osjeća se u Srbiji, gdje 71 posto stanovnika žali zbog raspada Jugoslavije, potom u Bosni i Hercegovini gdje ta brojka iznosi 68 posto. U Hrvatskoj je niskih 18 posto, te još manje na Kosovu. Makedonaca koji žale za SFRJ je 45 posto.
Istraživanje koje se tiče stavova o ratovima iz devedesetih godina prošlog vijeka, ali i državnih granica pokazalo je duboku podijeljenost između Srbije, Hrvatske i BiH.