Novi Dani
Sa ove distance

Danas se obilježava godišnjica ratnog zločina ARBIH nad Hrvatima u Grabovici

Foto:Facebook

Danas se obilježena 29. godišnjica zločina nad 33 hrvatska civila koje u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice u noći s 8. na 9. septembar 1993. godine ubili pripadnici Armije RBiH.

Godišnjicu će obilježiti Udruga hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93” Mostar.

Polaganje vijenaca na spomenik civilnim žrtvama Domovinskog rata Grabovice i put križa od spomenika do groblja počet će u 11 sati, nakon čega će uslijediti misa za ubijene civile na mjesnom groblju.

Za ovaj ratni zločin su osuđena dva vojnika Armije BiH. U rujnu 2007. su još su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin. Nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ovaj zločin.

Operacija Neretva 93

Ovaj zločin polčinjen je tokom operacije ARBIH Neretva 93 koja je sprovedena s ciljem Kako deblokadeistočnog dijela grada Mostara.

Tako su jedinice 9. brigade, 10. brigade i 2. nezavisnog bataljona, sve podređene Prvom korpusu Armije BiH, poslane iz Sarajeva u sektor Jablanice.

To je bilo područje gdje se nalazi Grabovica, a u zoni odgovornosti Šestog korpusa. MKSJ je zaključio da su jedinice došle u to područje na osnovu naredbe izdate od strane Sefera Halilovića.

Zločin

Grabovica je bilo selo nastanjeno Hrvatima. Bila je pod kontrolom bosanske vlade od maja 1993, a odnos između stanovnika i vojnika Armije RBiH koji su bili stacionirani u selu je bio dobar.

Reputacija jedinica koje su trebale doći (9. i 10. brigada) je bila loša, zbog “kriminalnih i nekontrolisanih” elemenata u njima. Prema MKSJ, dokazi su pokazali da su pripadnici obje brigade ne samo pokazali nedostatak discipline, nego su također činili i nedolične radnje (krađa i sl.).

Pretresno vijeće je istaklo svjedočenje komandatna Prvog korpusa, Vahida Karavelića koji je rekao da iako je znao za nedisciplinu pripadnika tih brigada, ipak nije mogao zamisliti da bi pripadnici tih brigada mogli počiniti zločin nad civilima u Grabovici.

Dolaskom jedinice 9. brigade atmosfera u selu se promijenila, a činovi nasilja su se počeli dešavati. Tokom noći 8. septembra su se čuli pucnji u selu. 

MKSJ je ustanovio da je do ranog poslijepodneva na dan 9. septembra, određeni broj stanovnika bio ubijen od strane jedinica prisutnih u Grabovici.

Pretresno vijeće je zaključilo da je van razumne sumnje dokazano kako je 13 stanovnika sela, koji nisu aktivno učestvovali u neprijateljstvima ubijeno od strane pripadnika 9. brigade i neidentifikovanih članova Armije RBiH na dane 8. i 9. septembra 1993. godine.

Pretresno vijeće je zaključilo da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati izvan razumne sumnje da je preostalih 14 osoba navedenih u optužnici ubijeno od strane pripadnika Armije BiH u Grabovici u vrijeme relevantno za slučaj. Pretresno vijeće je također konstatovalo da je tokom slučaja, šest navodnih žrtava navedenih u optužnici povučeno.

Suđenje u Hagu

Komandant A RBIH Sefer Halilović je optužen od strane Tužilaštva MKSJ na bazi komandne odgovornosti (član 7(3) statuta Tribunala) po jednoj tački optužnice za kršenje zakona i običaja ratovanja (član 3 – ubistvo).

Nakon što je sud ispitao sve prezentirane dokaze i u svjetlu činjeničnih nalaza, donesena je odluka kako Tužilaštvo nije dokazalo izvan razumne sumnje da je Sefer Halilović imao efektivnu kontrolu nad trupama u Grabovici na dane 8. i 9. septembra 1993. godine, čiji su pripadnici počinili zločin. Presuda Seferu Haloviću je glasila da nije kriv

Pročitajte još