Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će uskoro biti predložen zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, koji će biti identičan američkom zakonu.
Povodom najave ovog zakona upitali Ured Delagacije EU U BiH u vezi sa najavama ovog zakona.
EU smatra veoma značajnim doprinos civilnog društva procesu evropskih integracija u Bosni i Hercegovini a civilno društvo suštinskim dijelom napretka i reformi u zemlji.
“Svako neutemeljeno ograničavanje efektivnog ostvarivanja temeljnih prava i sloboda, uključujući pravo na udruživanje (i izražavanje), samo po sebi je u suprotnosti sa težnjama Bosne i Hercegovine da napreduje na evropskom putu” rekao je za BUKU portparol Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinand Koenig.
U tom kontekstu, neprihvatljive su nedavne najave vlasti Republike Srpske o uvođenju propisa koji bi mogli značajno suziti prostor za građanski angažman, smatraju u EU.
Oni su podsjetili da ključni prioritet 11. iz Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura povoljno okruženje za civilno društvo.
Prilikom najave Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je kako SAD u svom zakonu strane nevladine organizacije ili one koje finansiraju stranci “nazivaju stranim agentima na prostoru SAD-a”.
On je kazao da će biti preuzeta terminologija, te će samo umjesto SAD pisati Republika Srpska.
Dodik je naglasio da taj zakon podrazumijeva prijavljivanje svake vrste transakcije i svakog djelovanja.
“Vlasti RS ne bi trebale strahovati od rada organizacija civilnog društva. Naprotiv, njihov angažman je ključna komponenta demokratskih društava” rekli su za BUKU u Delegaciji EU.
Portal Istinomjer u objavljenoj analizi navodi da strane nevladine organizacije u SAD-u nisu strani agenti, da u SAD-u djeluje oko 1,5 miliona nevladinih organizacija sa različitim spektrom aktivnosti kao što su vanjska politika, izbori, okoliš, zdravstvena zaštita, prava žena, ekonomski razvoj i mnoga druga pitanja. Izvori finansiranja nevladinih organizacija u SAD-u su različiti, i kreću se od privatnih donacija, do stranih vlada.
S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama, od 1938. godine postoji Zakon o registraciji stranih agenata (FARA). Ovaj zakon, prvenstveno je donesen kako bi se suzbila propaganda i politički utjecaj nacističke Njemačke pred Drugi svjetski rat. Ovim zakonom, jasno je definisano ko se smatra stranim agentom u SAD-u:
Agent stranog principala je svaka osoba koja djeluje unutar Sjedinjenih Država „kao agent, predstavnik, zaposlenik ili sluga, ili bilo koja osoba koja djeluje u bilo kojem drugom svojstvu po nalogu, zahtjevu ili pod vodstvom ili kontrolom nekog stranog principala ili osobe čije aktivnosti direktno ili indirektno nadzire, usmjerava, kontroliše, finansira ili u cijelosti ili većim dijelom subvencionira strani principal” i koje se bavi određenim političkim ili kvazipolitičkim aktivnostima.
State Department
Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) stranim agentima ne smatra osobe čije su aktivnosti “održavanje bona fide vjerskih, školskih, akademskih ili naučnih aktivnosti ili likovne umjetnosti”, aktivnosti kao što je određeno traženje sredstava za medicinsku pomoć, za „hranu i odjeću za ublažavanje ljudskih patnji“, i izuzima od registracije osobe akreditirane pri međunarodnim organizacijama koje su obavijestile State Department u skladu sa odredbama Zakona o imunitetu međunarodnih organizacija.
State Department navodi da FARA ne ograničava političke slobode niti slobodu izražavanja u SAD-u, kao što to tvrde neke vlade:
Neke vlade su pogrešno tvrdile da FARA ograničava političke slobode u Sjedinjenim Državama. Naprotiv, FARA ne sprječava slobodu izražavanja, ne regulira sadržaj informacija koje se šire, ne postavlja nikakva ograničenja na lobiranje ili objavljivanje informativnih ili zagovaračkih materijala i neutralna je u svom tretmanu prema svim zemljama. Što se tiče stranog finansiranja, FARA ne nameće ograničenja ili ograničenja za primanje stranih sredstava od strane nevladinih organizacija koje djeluju u Sjedinjenim Državama, niti nameće porez.
State Department
I Vlast RS se finansira iz stranih izbora
Nakon što se Dodik obrušio na Fondaciju Soroš, korak dalje otišao je bivši Dodikov savjetnik Srđan Perišić koji je u autorskom tekstu kritikovao rad USAID-a, za kojeg tvrdi da upravlja različitim “političkim procesima”
Portal Gerila podsjetio je na sastanak tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika 2021. godine sa administratorkom američke upravo američke Agencije za međunarodni razvoj Samantom Pauer odnosno USAID-a.
“USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac Republici Srpskoj i mi smo zahvalni za pomoć koja je do sada pružena. Ostajemo posvećeni saradnji i projektima sa USAID-om ”, rekao je Milorad Dodik, između ostalog na konferenciji za medije nakon sastanka sa Pauer.
Ovaj portal podsjeća i na broijne druge projekte na kojima se sarađuju brojni ivoi vlasti ne samo u Republici Srpskoj već i u Bosni i Hercegovini, čiji je Savjet ministara postigao sporazum sa ovom američkom fondacijom.
Iz Delegacije EU smatraju kako neutemeljena ograničenja u djelovanju organizacija civilnog društva predstavljaju žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava.