Uništenje zapadnog svetskog trgovinskog sistema služi strateškim interesima ruskog predsednika. Ovo može biti slučajnost – ili ne.
Danima analitičari i komentatori pokušavaju identificirati racionalan plan iza sulude tarifne politike Donalda Trumpa sa svim njenim katastrofalnim posljedicama po ekonomiju i tržišta. Ne uspijevaju.
Široko rasprostranjene spekulacije da je prijetnja i uvođenje ogromnih trgovinskih barijera imala za cilj namjerno oslabiti dolar kako bi se stimulirao izvoz ne uklapa se u trenutnu sliku.
Trumpov glavni ekonomski savjetnik, Stephen Miran, očigledno se obavezao na ovaj cilj u takozvanom Mar-a-Lago sporazumu. Ali ovaj već sumnjivi plan mogao bi se mnogo lakše ostvariti ciljanim diplomatskim pritiskom na nekoliko velikih partnera nego politikom koja prijeti da odvede SAD, a možda i cijeli svijet u ogromnu ekonomsku krizu.
Na prvi pogled, nema jasnog dobitnika od Trampovog nestalnog pristupa – nema demografskih kategorija, nema industrije i nema zemlje. Kina, najveći američki rival, trpi posebnu štetu i može samo ograničeno uživati u globalnom gubitku povjerenja koji SAD sada trpe.
Ali još jedna velika sila mnogo manje zavisi od međunarodnih trgovinskih veza i sigurno bi imala šta da dobije kada bi došlo do kolapsa liberalnog svetskog ekonomskog sistema predvođenog Zapadom. A ovo je Rusija Vladimira Putina.
Proleće za Putina
Otkako je Tramp preuzeo dužnost, Putin je sa zadovoljstvom mogao da gleda kako mu Tramp igra na ruku – okrećući se od odbrane Evrope, preispitujući NATO, podstičući mržnju prema Evropskoj uniji, prihvatajući obmanjujuće stavove Rusije u ratu u Ukrajini kao svoje, i preteći da će napustiti Kijev u borbi protiv agresora.
Ako Trampova politika dovede do ekonomskog raspada transatlantskog saveza, onda će se Putin mnogo više približiti svom cilju da dominira evropskim kontinentom.
Kada kombinujete ovaj scenario sa bliskim prijateljstvom za koje Tramp tvrdi da ga ima sa Putinom, dobijate sliku od koje se možete naježiti. Da li Trump možda ovdje provodi plan – ali onaj koji nije skovan u Washingtonu ili Floridi, već u Moskvi?
Dokaz saučesništva
Od 2016. postoje brojne indicije da je Trumpa regrutovala sovjetska tajna služba prije četiri decenije i da je od tada djelovao, svjesno ili nesvjesno, kao saučesnik moskovske politike velikih sila, dok je stalno primao pomoć od Rusije. Ova teorija nikada nije dokazana, ali Trumpovi postupci od njegovog ponovnog izbora – što je bila gotovo nezamisliva sreća za Putina – ne čine ništa da odagna ovu strašnu sumnju. A možda i slučajnost: Rusija i njeni saveznici Bjelorusija i Sjeverna Koreja gotovo su jedine zemlje koje nisu na Trumpovoj kaznenoj tarifnoj listi.
Može se samo nadati da je ovo samo teorija zavjere i da američki predsjednik djeluje tako destruktivno iz vlastite gluposti, a ne u ime strane sile. Ali sama mogućnost da bi to bio slučaj trebala bi uzbuniti Trumpove stranačke kolege. Republikanci bi mogli ponovo pročitati američki triler Mandžurski kandidat iz 1959. koji se bavi takvom zavjerom. Bila bi tragična ironija istorije kada bi sovjetsko-ruska autokratija, koja je s pravom izgubila Hladni rat od demokratskog Zapada, sada imala priliku za veliku odmazdu. (Eric Frey, 8. aprila 2025.)