Austrijski list Der Standard osvrnuo se na satiričnu emisiju njemačkog ZDF-a koja je skoro u potpunosti bila posvećena visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu, navodeći da je satiričar Jan Boehmermann dokazao da je moguće “složena politička pitanja zaokružiti humorom i prenijeti ih široj publici – i to u drugoj zemlji”.
“Najnovije izdanje ZDF-Magazina Royale ne govori samo o preferencijama Christiana Schmidta, bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede, prema pivu i svinjetini i njegovom kontroverznom odobravanju herbicida glifosata – već prije svega o njegovim postupcima kao Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini”, navodi na početku novinarka Adelheid Wolfl.
Navodi da su od prošlog jula, kada je procurila infromacija da Schmidt želi promijeniti izborni zakon, njegove doluke neprestano na meti kritika.
“To je uglavnom zbog činjenice da je odgovorio na želje hrvatske nacionalističke stranke HDZ. HDZ, koja je u savezu sa Schmidtovom strankom CSU, dugi niz godina lobira za izmjene izbornog zakona kako bi proširila svoju moć u svojim uporištima, ali to dovodi do još veće etničke segregacije u zemlji,” smatra ova novinarka.
Bohmermann je upravo identificirao ideje secesije, Velike Srbije i Velike Hrvatske kao razlog za rat u BiH i ono što je dovelo do stotina hiljada mrtvih i genocida, ističe ova novinarka.
Satirična emisija se također velikim dijelom oslanja na Schmidtovu reakciju na pitanja koja mu je prošlog ljeta postavila novinarka N1 Adisa Imamović.
Wolfl podsjeća da je Schmidt na dan izbora, 2. oktobra prošle godine, retroaktivno promijenio izborni zakon, te da je taj potez pozdravio HDZ. Navodi da su ovakve izmjene podržale i Sjedinjene Amričke Države i Evropska unija, stim što je EU želila da do njih dođe demokratskim putem.
Stručnjak za ustavno pravo Joseph Marko iz Graza uporedio je neke od Schmidtovih izmjena zakona sa američkom manipulacijom granicama izbornih jedinica kako bi se povećale šanse određene stranke za uspjeh.
“Zapravo, Schmidtovo povećanje broja zastupnika u Domu naroda u Federaciji ide u prilog mandatima za glavne etničke nacionalističke stranke, bošnjačku SDA i hrvatski HDZ. Ove velike monoetničke stranke sada mogu voditi klubove i formirati vladu”, objašnjava on.
Multietnički Evropljani na gubitku
Wolfl zaključuje da su oni koji su na gubitku zbog ovakvih izmjena upravo “multietničke, istinski evropski orijentisane stranke”.
“Mnogi Bosanci godinama emigriraju, dijelom i zato što im uski etnonacionalni sistem ostavlja malo manevarskog prostora. Sada kada Schmidtove izmjene izbornog zakona dodatno slabe liberalne i nenacionalističke snage, čini se još nevjerojatnijim kada zapadne diplomate u Bosni i Hercegovini tvrde da žele zemlju uvesti u EU”, smatra ona.
Podsjetila je da su nekoliko dana prije emisije ZDF-a četiri njemačka stručnjaka za BiH u otvorenom pismu pozvali Odbor za vanjske poslove njemačkog Bundestaga da ukloni Schmidta sa pozicije visokog predstavnika, te ga optužili da je nanio “trajnu štetu” mirovnom procesu u BiH i ugledu Njemačke.
“Schmidt je mnogo puta pokazao da nema ono što je potrebno da obavlja svoju funkciju na neutralan i odgovoran način“, navodi se u pismu.
Schmidt se također našao na udaru kritika da je pod uticajem Beograda i Zagreba iako se susjedne države “miješaju u unutrašnje stvari zemlje”.
“Schmidta iskorišćavaju Zagreb i Beograd. Da li je svjestan toga ili ne, može se samo nagađati. U svakom slučaju, rezultat je poražavajući: umjesto da brani integritet i suverenitet Bosne i jača državu, kako nalaže njegov mandat, on uzima u zaštitu one koji su uključeni u rušenje i uništavanje države”, naveli su stručnjaci u pismu.
Poslanik CDU Peter Beyer je nakon ovog pisma stao u odbranu Schmidta i rekao da se radi o “takozvanim stručnjacima” i da je “lični napad” na njega opasan.
S druge strane, švicarski politikolog Adis Merdžanović smatra da je važno javno kritikovati Schmidta i njegove postupke jer je riječ o uredu koji pravno ne odgovara nikome, te je potrebna “javna kontrola”.
“Mislim da su Schmidtovi postupci od prošlog ljeta nanijeli veliku štetu instituciji OHR-a i demokratskom procesu”, kaže Merdžanović.
Potreba za edukaciju o BiH
“Ne samo zato što je Schmidt Nijemac, već i zbog toga što su mnogi Bosanci pobjegli u Njemačku tokom rata, čini posebno važnim da se u Njemačkoj pozabavimo ovom zanimljivom zemljom na Balkanu. Ono što nedostaje, na primjer, jeste da se rat u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu uvede u nastavne programe i njemačkih i austrijskih škola”, zaključila je Wolfl.
Mirsada Simchen-Kahrimanović, koja danas živi u Njemačkoj i nedavno je objavila svoju autobiografsku knjigu u kojoj priča o iskustvima iz rata i logora, posvećena je tome. Ona želi osnovati obrazovnu inicijativu u Njemačkoj kako se “učilo iz prošlosti”.
“Jer ako ne poznajete zlo, ne možete cijeniti i štititi ono što je vrijedno. Iz ovoga zaključujem: ako ne znate šta je rat, ne možete cijeniti i štititi demokratiju“, izjavila je ona za Der Standard.