Vršilac dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa) Milica Marković u intervjuu za Srnu rekla je da je evidentno da će privreda i ekonomija BiH početi da se oporavlja od posljedica epidemije virusa korona 2022. godine.
“Strane investicije u BiH u prvom kvartalu ove godine manje su za 250 miliona maraka. BiH je mogla učiniti više kada je riječ o stranim ulaganjima”, istakla je Marković.
Ona je rekla da je na čelo Fipe imenovana prije mjesec i po dana i istakla da izvještaj o radu ove institucije za prošlu i program rada za ovu godinu nije prihvaćen u Savjetu ministara, koji nije bio zadovoljan učinkom Agencije jer se iz izvještaja ne vidi šta je od projekata realizovano, a šta nije.
Marković je istakla da je zatekla takvu situaciju, ali da je po imenovanju na čelnu poziciju u Fipi održala niz sastanaka sa menadžmentom da bi vidjeli šta se može uraditi do kraja godine, međutim sve aktivnosti limitirane su epidemiološkom situacijom u BiH.
“Svi kontakti sa potencijalnim investitorima svedeni su na elektronsku ili onlajn komunikaciju. Epidemija virusa korona pogodila je sve ekonomije svijeta, EU i zemlje okruženja, pa BiH nije izuzetak”, navela je Marković.
POMOĆ EU
Prema njenim riječima, privredni oporavak BiH, pod uslovom da se epidemija korone završi, u velikoj mjeri će zavisiti od pomoći EU i drugih relevantnih međunarodnih institucija.
“Pomoć koju je Savjet EU već odredio za BiH u okviru ukupnog iznosa za pomoć zemljama zapadnog Balkana iznosi 250 miliona evra, što će pomoći da se ekonomija BiH koliko-toliko oporavi”, smatra Marković.
Što se tiče stranih investicija, one su prema preliminarnom izvještaju Centralne banke BiH za prvi kvartal ove godine smanjene za 3,5 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, što je oko 250 miliona maraka, rekla je Marković.
Ona je dodala da će se tek početkom iduće godine vidjeti kakva je realna situacija i gdje se BiH zaista nalazi u ekonomskom, privrednom i investicionom smislu.
OPORAVAK 2022. GODINE
Evidentno je, dodala je ona, da će privreda i ekonomija BiH početi da se oporavlja 2022. godine.
“Iako je Savjet ministara sačinio plan ekonomskih mjera zbog trenutne epidemiološke situacije, epidemiološka situacija se svaki dan pogoršava i teško je očekivati da se posljedice anuliraju”, rekla je Marković.
Fipa, dodala je ona, raspolaže sa 280 aktuelnih projekata, a za strane investitore najatraktivniji su poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog činjenice da BiH još nosi epitet zemlje zdravih prirodnih resursa, zdrave vode, zemljišta i agrarnog potencijala.
“Zbog toga je prijemčiva za strane investitore”, rekla je Marković i dodala da je iz tih razloga i turizam sektor na koji ova zemlja može da računa.
Marković je navela da strani investitori računaju i na radnu snagu BiH i mladi kadar koji završava informaciono-tehnološke fakultete, te da se stranci opredjeljuju za angažman takvog kadra.
POTENCIJALI BiH
Marković je istakla da je drvna industrija primamljiva stranim investitorima i da zdravstveni sektor BiH ima potencijal da ponudi zdravstveno-rehabilitacione, spa i welness centre.
Od toga, kaže ona, BiH može ostvariti dobit kroz poreze i doprinose, a domaća radna snaga posao s obzirom na činjenicu da stranci u 90 posto slučajeva angažuju domaću radnu snagu.
Marković je navela da je BiH mogla više učiniti da strani kapital bude uložen u ovu zemlju “bez obzira na sve manjkavosti koje ima” i istakla da je za strane investitore bitno da li će dozvole dobiti brzo ili na njih mora čekati.
“Na tom planu BiH mora više raditi da se procedure pojednostave”, navela je Marković.
Marković je rekla da je evropski put BiH bitan jer investitori su uglavnom iz zemalja EU i prirodno je da sagledavaju stepen približavanja BiH pravilima EU.
“Mi smo još daleko od evropskih integracija i nismo ispunili zahtjeve iz Upitnika za dobijanje kandidatskog statusa. Imamo mnogo prepreka koje stoje BiH na putu ka EU i svakako to može odbiti investitore da ulažu u ovu zemlju”, konstatovala je Marković.
U BiH investitore privlače “zdravi prirodni resursi i radna snaga za koju kažu da je i dalje jeftinija u odnosu na druge destinacije i zemlje, pa s te strane Fipa još može da zadrži njihovu pažnju”, rekla je Marković.
“Anketa koja je rađena sa investitorima pokazala je da je 50 posto anketiranih reklo da će nastaviti investicije u BiH nakon stabilizacije epidemiološke situacije”, rekla je je Marković i dodala da oko 40 posto stranih investitora najavilo da će sačekati kako će se razvijati epidemiološka situacija.
NAJVEĆI INVESTITORI
Marković je istakla da su, prije svih, Srbija i Rusija zemlje na koje BiH može računati kada je riječ o investicijama.
“Austrija i Turska su značajno investirale u BiH. Što se tiče Republike Srpske, Srbija, a potom Rusija su najviše investirale. Postoji cijeli spisak zemalja, među kojima je Kina jedan od značajnih investitora BiH. Ima prostora da se i dalje radi sa tim zemljama. Što se tiče Republike Srpske, mi nemamo nikakvu dilemu da će Srbija i dalje nastaviti da investira u Srpsku”, istakla je Marković.
Ona je dodala da i velike ekonomije imaju problema i da BiH u ovom trenutku ne može previše očekivati, ali da će Fipa iskoristiti ovo vrijeme da pripremi podatke o projektima kako bi ih mogli kandidovati.
Marković je istakla da su zbog epidemije otkazani brojni skupovi i sajmovi, što je dodatno otežalo i rad Fipe.
Ona tvrdi da kao novoimenovani direktor ima podršku predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije i kompletnog Savjeta ministara, ali da Fipa mora ostvariti dobru konekciju i sa entitetskim vladama i njihovim institucijama.
“Osim ovih 280 projekata na kojima radi Fipa, postoje drugi projekti u koje smo uključeni. Riječ je o prioritetnim projektima Republike Srpske kojih je 66 i projekti FBiH kojih je oko 110, gdje agencija takođe radi jedan dio posla pomažući da se realizuju”, istakla je Marković.
Ona je najavila da je moguće da se u septembru organizuje onlajn sastanak sa predstavnicima ambasada u BiH jer ima puno projekata koje su njihove zemlje realizovale u BiH.
“Bilo bi dobro da se te aktivnosti nastave“, rekla je Marković.
Ona je dodala da je nedavno imala sastanak sa predsjednikom Privredne komore FBiH, a u narednom periodu ima u planu da se sastane sa predsjednicima Privredne komore Srpske i Brčko distrikta, kao i da održi sastanke sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj i FBiH, ne isključujući mogućnost i sa entitetskim premijerima.
U planu je i sastanak sa ministrom za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatanom Klokićem.
“Njegove sugestije, podrška i komunikacija sa sličnim poslovnim saradnicima biće značajna i za nas. To ministarstvo je nadležno i za predstavništva Republike Srpske koja takođe imaju misiju na ekonomskom planu za dotok stranih investicija u Srpsku”, istakla je Marković i dodala da će isti tretman imati i FBiH i njena nadležna ministarstva i institucije.
Ona je rekla da će period do kraja godine iskoristiti za što bolje kontakte i prikupljanje projekata kako bi se početkom naredne godine, ukoliko epidemiološka situacija dozvoli, oni mogli realizovati.