Bosna i Hercegovina i dešavanja unjoj postali su veoma važna tema za svjetske medije, među kojima je i BBC Radio u čijoj je vikend emisiji emitovanoj danas objavljen duži segment posvećen Bosni i Hercegovini.
O posljednjim dešavanjima za BBC Radio su govorili član Predsjedništva Milorad Dodik, visoki predstavnik Christian Schmidt i Baronessa Arminka Helić. Pogled izvana na dešavanja u Bosni i Hercegovini ponudili su i urednik Politico-a Ryan Heat te Karin von Hippel iz odbrambenog thinktanka Rusi.
Član Predsjedništva Milorad Dodik je i u izjavi za BBC po ko zna koji put ponovio već ranije iznesene stavove o povlačenju iz OS BiH te o tome kako u Ustavu BiH ne postoji Armija Bosne i Hercegovine nego samo Oružane snage.
„Po ustavu. Ne postoji bosanska vojska. Postoje Oružane snage Bosne i Hercegovine, što implicira da su sastavljene od različitih etničkih grupa, Srba Bošnjaka i Hrvata. Daytonski mirovni sporazum jasno omogućava da dva entiteta u BiH imaju svoje oružane snage. To su naša ustavna prava uz samo davanje saglasnosti za drugačiji način organizovanja snaga u Bosni. Sada ćemo povući tu saglasnost“, kazao je Dodik.
- Dodik: Ako Escobar misli da je kriza izazvana da sačuvam bogatstvo, džaba je dolazio
- Begradski Informer: Izjave premijera Republike Srpske o Escobaru neodmjerene i štetne za Srpsku
Nanovo, a ovog puta za britansku i svjetsku publiku, se obrušio i na visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
„Gospodin Schmidt je privatna osoba. Može misliti šta god hoće. Njega nije imenovao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i on nema status visokog predstavnika. Zašto bismo ga prihvatili? Njegov izvještaj je zapravo napisala muslimanska obavještajna služba u Sarajevu“, istakao je Dodik.
Na pitanje urednika emisije Juliana Worrickera kako gleda na to da bi Bošnjaci i Hrvati mogli biti zabrinuti zbog ovakvih dešavanja u svjetlu onog što se dešavalo u ratu, Dodik je kazao kako imaju pravo da se tako osjećaju, ali i da se Srbi tako osjećaju. Worrickera je interesovalo i Dodikovo mišljenje o presudama za genocid u Hagu.
„Naravno da mogu razumjeti privatne strahove ljudi. Srpska vojska je časna i nije izvršila genocid. Neke druge vojske su počinile daleko veće genocide, ali o tome se ne govori. Nema sumnje da je u Srebrenici počinjen zločin, ali to su uradili neodgovorni pojedinci, a ne vojska u cjelini. U svakom slučaju, ljudi imaju različite grupe strahova, na primjer, strah da će cijelo ovo područje postati pod dominacijom muslimana. A takođe se boje migranata koji dolaze iz drugih regija svijeta. To su osnovani strahovi koji postoje i ovdje. Istina je da se u presudi pojedincima pominje genocid, ali neki pokušavaju da svi Srbi ovdje budu odgovorni, što je naravno netačno“, odgovorio je lider SNSD-a.
- Dodik u diplomatskoj ofanzivi – Nakon Orbana sastao se sa premijerom Slovenije Janezom Janšom
- Saopštenje nakon sastanka Dodik-Orban: Republika Srpska zadržava pravo na vraćanje nadležnosti
Na kraju razgovora Worrickera je zanimlo da na koga je to Dodik mislio kada je rekao da ima prijatelje koji bi ga branili ako bi se desila neka intervencija u Republici Srpskoj te zašto je rekao da bi se mogla desiti blokada objekata OSBiH u Republici Srpskoj.
„Dao sam dosta dobrih primjedbi i čudi me da ih niste primijetili. Govorio sam u prilog stabilnosti i mira, ustavnog poretka i o tome da će Republika Srpska ostati dio očuvanja Bosne u skladu sa ustavom. To je bila prilično nevažna debata sa prilično nevažnim novinarom. A neke od stvari koje su izrečene nisu odražavale stvarnost. U Republici Srpskoj nema bosanske vojske. Postoje samo oružane snage i velika većina njenih pripadnika su etnički Srbi. Nema potrebe za blokadom kasarni kada je 90% onih koji su unutra Srbi, želeo bih i da razjasnim da vjerujem u snage EUFOR-a, a mandat im je produžen od strane Vijeća sigurnosti. Ne, ne želim da Bosna ostane takva kakva jeste. Pokazalo se da je Bosna trenutno sve toliko zadovoljna i sa lažnim reformama i drugim problemima ne može opstati. Ono što želim u ime ljudi koji su me izabrali jeste da branim ustav i da sprovodim samo ono što je u ustavu zapisano, a ne da težim nekim višim ciljevima, koji su se pokazali nerealnim.“, zaključio je Dodik.
„Privatna osoba“ kako Dodik naziva Christiana Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imao je priliku odmah nakon Dodika iznijeti svoj stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini.
„Najava člana Predsjedništva Milorada Dodika da će govoriti o mirnom raspadu zemlje, kako je sada počeo da najavljuje, da raspusti vojsku i da ima staru vojsku Republike Srpske. Mislim da je ovo vrijeme da jasno stavimo do znanja da se međunarodna zajednica nikako ne vezuje, da dođemo u situacije u koje smo upravo izašli devedesetih. Nema mirnog raspuštanja“, kazao je Schmidt.
Na pitanje novinara BBC-a o tome kako je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko bio veoma neodlučan da koristi ovlasti koje su mu stajale na raspolaganju Schmidt daje prilično jasan odgovor.
„Imam ih u fioci i kao svaki dobar ugovor, dobar ugovor ostaje u toj fioci. Ako dolaze izazovi, mora postojati razumijevanje da su oni vjerovatno dio rješenja“, direktan je Schmidt.
Baronessa Arminka Helić, članica Doma lordova ispred Konzervativne partije i nekadašnja savjetnica ministra vanjskih poslova Williama Haiga, nije željela ostaviti mnogo toga nejasnog britanskoj publici, pa je ponudila svoje gledište dešavanja u Bosni i Hercegovini.
„Ako mogu reći nekoliko pojašnjenja o lažnim činjenicama koje je iznio gospodin Dodik. Prije svega, gospodin Schmidt nije privatna osoba. Imenuje ga Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i ne mora ga potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Dakle, on je legitimni glas međunarodne zajednice i konačni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Drugo, zar ne postoji muslimanska obavještajna služba u Sarajevu, zapravo obavještajnu službu Bosne i Hercegovine vodi bosanski Srbin. ako mogu samo da kažem kada govorimo o genocidu, to je međunarodni krivični sud za formiranje Mesije. Kada je osudio Ratka Mladića za genocid u Srebrenici, genocid nije počinila jedna osoba. To je počinila, nažalost, počinila Vojska Republika Srpska. I to nikako ne znači da su svi Srbi krivi za genocid, sami Srbi su bili žrtve i žrtva su danas politika i ljudi poput gospodina Dodika. Pa gdje smo danas? Imamo danas u vrlo nesigurnim vremenima jer gospodin Dodik kako bih ja to nazvala vrši neku vrstu legalnog terorizma i napada na bosanskohercegovačke institucije koji traju od 2006. godine, međunarodni zajednica je bio prilično popustljiva, prema ovakvom ponašanju. I mislim da je došlo vrijeme da se povuče debela crvena linija i da se kaže da su prekrajanja granica na Balkanu su završena 1990-ih. Ne možemo sebi dozvoliti nestabilnost i rat u tom dijelu svijeta. I mislim da treba da postanemo jaki kao međunarodna zajednica i NATO, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i osiguramo da nas ova vrsta avanturizma ne zabavlja, da budemo skloni onome što je gospodin Schmidt rekao, činjenici da 70% mladih ljudi u svim dijelovima oba napora idu, mi ne želimo otići. Ne zato što osjećaju da ne mogu obavljati poslove i koji osjećaju da su im svaki dan životi ispunjeni prijetnjama i strahovima od još jednog raskida. Ono o čemu političari treba da govore jesu najviši nivoi zaraze COVID-om u svijetu. Moraju da govore o tome da nema poslova o kojima ste morali da pričate. To što u državi ima dobrih poslova, zdravstvenih uslova, da ako o tome treba da pričaju, zataškavanje avanturizmom, ova vrsta nas neće odvesti nikuda“, istaknula je Helić.
Na pitanje o tome šta misli o najavama da će NSRS u narednih nekoliko sedmica glasati o najavljenim potezima Helić je kazala kako očekuje jaču aktivnost međunarodne zajednice, pa ako zatreba i jačanje vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
„To je apsolutno tačno, ali imate 700 vojnika na terenu, ali mislim da to ne bi bio problem. Nedavno smo imali vježbe ministarstva odbrane i NATO, vojne vježbe u zemlji. Trebalo bi da budemo u mogućnosti da se pojačamo na terenu, ne da bismo isprovocirali bilo šta osim da bismo obezbedili sigurno i sigurno okruženje kako bi se ova vrsta avanturizma zaustavila. I taj, taj, takav korak nije uzaludan jer je nažalost u vremenu zbog činjenice da su događaji iz 1990-ih zaista dali određenu sliku i stvorili posebne okolnosti, svako stvaranje vojske koja je bila kako je to Tribunal za bivšu Jugoslaviju otkrio da je većina strana u etničkom čišćenju i genocidu, ta vrsta avanturizma se ne može niti će se, koliko vidim, tolerirati. I ne želimo da imamo element pogrešne računice. Moramo misliti da smo imali, svi se moraju ohladiti i moramo se vratiti i razgovarati o tome kako najbolje pomoći onima čija je budućnost narušena govorom o ratu. Potrebni su im poslovi, gledaju na budućnost i potreban im je prosperitet“, zaključila je Helić.
Ryan Heat iz Politica je tokom emisije kazao kako smatra da je neophodno da se u rješavanje situcije na Balkanu uključe EU i Zapad jer to ostavlja prostor za aktivnosti Rusije i Kine te da problem u regionu nije samo Bosna i Hercegovina nego i Srbija pod Aleksandrom Vučićem.
On je također istaknuo kako problem za međunarodnu zajednicu nije samo to što ove dvije zemlje ulažu u region politički i ekonomski nego i vojno.
N1