Pravni i politički haos koji je nastao u Bosni i Hercegovini poslednjih godina hazardnim potezima Milorada Dodika večeras bi mogao dobiti epilog. Kako je najavljeno, Narodna skupština Republike Srpske trebala bi kasno u noći kad manje ljudi bude pored TV ekrana, povući sve neustavne zakone koje je donijela poslednjih godina.
Naime, nakon posebne sjednice na kojoj će Ana Trišić Babić biti imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, biće održana još jedna posebna sjednica i to “toku noći”.
Ona se kako je kazao Milorad Dodik” odnosi se na pitanja zakona koji su ranije donošeni, a Ustavni sudovi na bilo kom nivou Republike Srpske ili BiH su te zakone suspendovali ili stavili van snage”.
“Želimo da formalno stvorimo uslove kako bi Vlada ponovo mogla da razmatra te zakone i da nam ponude rješenja koja će biti u skladu sa pozitivnim pravnim propisima. Vodimo odgovornu politiku. Pokušavamo da nađemo sagovornike na zapadu koji imaju uši i žele da čuju šta Srpska govori. “, rekao je Dodik.
Njegovi potezi uslijedili su nakon što su SAD jučer formalno ukinuli sankcije četvorici njegovih saradnika dok su na crnoj listi i dalje pored njega i drugih visokih funkcionera SNSD-a, brojne kompanija za koje amerikanci smatraju da su povezane sa Dodikom i pomažu mu u izvlačenju javnog novca.
Kako je predloženo u skupštinskim materijalima, NSRS će donijeti zakon o prestanku važenja niza zakona i to : Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (Kojim RS prisvaja državnu imovinu), Zakon o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Republike Srpske (kojim se preuzima nadležnost za provođenje izbora), Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH (Zakon kojim se suspenduje rad BH institucija na teritoriji RS), Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske (kojim se preuzima nadležnost u pravosuđu).
U međuvremenu Dodik je zbog svega pravosnažno osuđen i oduzeta mu je funkcija predsjednika RS a prema pisanju medija Republika Srpska izdvaja milionska sredstva u pokušaju da izlobira ukidanje sankcija Dodiku i povezanim licima.
Kako je do ovoga došlo
Teško je odrediti početnu tačku ovog djelovanja jer jer je ona bilo konstanta. kako su se približavali izbori 2022. godine Dodik je najavio “vraćanje nadležnosti” Republike Srpske nad vojskom, pravosuđem, indirektnim porezima i drugim suštinskim pitanjima koja su prenesena na državni nivo. Ipak početkom rata u Ukrajini rekao je da će sa svim sačekati zbog novonastalih geopolitičkih okolnosti.
Ipak je naredne godine ušao u taj proces i 7. jula 2023. godine donio ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.
Tim zakonom trebale su na teritoriji RS biti suspendovane sve odluke Ustavnog suda BiH, u koji Narodna skupština RS ne žele imenovati dvoje sudija. Radilo se o političkom pritisku koji je trebao dovesti do ispunjenja Dodikovog zahtjeva za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH prethodno je poništio ovaj zakon kojim se ukida nadležnost jedne od ključnih BH institucija ali je Dodik uprkos tome odlučio potpisati zakon.
Pitanje je bilo da li će Službeni glasnik RS objaviti Dodikov ukaz, a tadašnja direktorica ove institucije podnijela je ostavku. Na njeno mjesto imenovan je Miloš Lukić koji je objavio Dodikov ukaz i sada se zajedno s njim nalazi na optuženičkoj klupi.
Šta je Dodik potpisao a Lukić objavio?
Ipak u praksi se ispostavilo da to što je Dodik potpisao a Lukić objavio predstavlja mrtvo slovo na papiru jer su se odluke Ustavnog suda BiH nastavile primjenjivati u Republici Srpskoj.
Jedan od primjera na kojem se to vidjelo bilo je suđenje imamu iz Bihaća Muharemu Štulanoviću koji je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom. Njemu se sudilo po izmjenama Krivičnog zakona RS koje su Dodik i većina u NSRS pregurali kada je OHR nametnuo zabranu negiranja genocida u BiH.
Ipak, izmjene Krivičnog zakona kojim je nazivanje RS genocidnom tvorevinom proglašenoi za krivično djelo, poništene su odlukom Ustavnog suda BiH. Nakon toga postupak protiv Štulanovića je prekinut jer je sudija banjalučkog suda kazao da nema više osnova da mu se sudi .
To je u praksi značilo da to što su Dodik i Lukić potpisali i objavili ne predstavlja ništa, odnosno još jednu pravnu i političku igru kojih se javnost u BiH nagledala prethodnih godina.
Nakon ovog slučaja u javnosti se govorilo o još nekoliko predmeta u kojima su sudovi u RS provodili odluke Ustavnog suda BiH.
Odgovor međunarodne zajednice
Dodikovi potezi nisu prošli bez odgovora međunarodne zajednice koji se ponekad činio prilično blagim. Međutim najznačajniji efekat napravljen je pooštravanjem američkih sankcija Dodiku i licima povezanim sanmjim što je dovelo do gašenja računa brojnim firmama i pojedincima.
Pored toga na crnoj listi završiće i čitav niz pravnih i fizičkih lica povezanih sa Dodikom što je stvorilo određeni pritisak.
Sankcijama su se u određenom obliku priključile i brojne evropske zemlje prvenstveno u domenu zabrane putovanja ali su sankcije SAD-a imale praktični finansijski učinak. Ipak promjena vlasti u Americi i dolazak Donalda Trumpa dali su nadu lideru SNSD-a koji je u zadnje vrijeme značajno intenzivirao aktivnosti lobiranja u SAD-u. Prvi efvekat toga je jučerašnje ukidanje sankcija za četvoro Dodikovih saradnika.
Novi set neustavnih zakona i povlačenje
Ipak Dodik se zbog svega našao na sudu ali mu nije suđeno zbog napada na ustavi poredak i pokušaja svrgavanja BH institucija nego se Tužilaštvo BiH odlujčilo za krivično djelo koje je uveo Visoki predstavnik a odnosi se na nepoštovanje odluka OHR-a.
Nakon prvostepene presude kojom je Dodik osuđen na dvije godine zatvora i šest godina zabranje političkog djelovanja, NSRS po hitnoj proceduri donosi četiri zakona kojima zabranjuje rad SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu BIH, kao i VSTS-u na teritoriji Republike Srpske.
Vrhunac ove krize je bio pokušaj izbacivanja pripadnika SIPA-e iz ureda u Banjaluci što se na kraju nije desilo. Tužilaštvo BiH je ekspresno formiralo predmet zbog napada na ustavni poredak a za Dodikom je raspisana potjernica zbog neodazivanja na saslušanje. Uprkos činjenici da je kriza bila na vrhuncu i sam Dodik je priznao da je razočaran nezainteresovanošću naroda za sve što se dešava.
Danima je trajala drama koja je ličina na predstavu za javnost u kojojje SIPA navodno htjela da ga hapsi a MUP navodno nije dozvoljavao.
Nakon par mjeseci drame Dodik se iznenada 4.jula pojavio na saslušanju u Sarajevu nakon čega mu je ekspresno ukinut pritvor.
Uslijedila je drugostepena presuda kojom je i pravosnažno osuđen ali je njegova reakcija bila kud i kamo umjerenija. Prijetnje referendumom i sprečavanjem održavanja izbora nikad nisu realizovane. Dodik je otkupio zatvorsku kaznu a njegova partija prijavila se za učešće na izborima. Večeras će imenovati v.d. predsjednika RS do vanrednih izbora koji su zakazani za 23. novembar.
Takođe noćas će kako se očekuje biti povučeni neustavni zakoni čime će krug biti zatvoren. U međuvremenu Republika Srpska suštinski nije dobila a izgubila je milionske iznose na lobiranje koje bi trebalo dovesti do ukidanja američkih sankcija. Ipak suština ovog procesa i nije bila da RS dobije nešto na političkom polju nego očuvanje Dodikove garniture na vlasti što je takođe jedan od mogućih ishoda ovog procesa koji ostaje neizvjestan.