Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u intervjuu Prvoj TV rekao da će se do zadnjeg daha boriti za obnovu Crnogorske pravoslavne crkve. Ocijenio je i da je SPC zapravo adut iz rukava Moskve i Begrada kako bi se ponovilo ono što nije uspjelo na dan izbora prije četiri godine. Vjeruje da će epidemija koronavirusa biti narednog mjeseca pod kontrolom, te da ne razmišlja o odgađanju izboora.
SPC je ruski i srpski adut iz rukava za reprizu 2016. godine
Crnogorska crkva je nestala nakon nestanka crnogorske države, CG država se obnovila 2006. logično je danas razmišljanje kako objediniti sve pravoslavne vjernike, ocijenio je Đukanović.
“Ova država smatra da raspolaže obimnom dokumentacijom koja govori da je značajna imovina nastala do 1918. godine, izgrađena iz budžeta ili prilozima, a koja ima kulturno-istorijska svojstva morala biti državna. Pa je na krajnje sumnjiv način u katastar upisana na imena nekih privatnih ili javnih lica. Ne želio niti jednu čašu koja je tuđa, ali nećemo prepustiti nešto što je naše”, poručio je Đukanović.
Oni zapravo ne vjeruju u svoju argumentaciju, jer da su sigurni u nju pristali bi da nezavisna sudska instanca dođe do jasne ocjene o tome čija je to imovina, kaza je Đukanović.
Ubijeđen sam da je SPC u početku krenula sa idejom da odbrani svetinje od države kojoj ta dobra pripadaju, ali sada su se pojavili drugi zainteresovani.
To su adrese koje su bile aktivne i na izborima 2016. Rusija je to tada radila preko begradske adrese, a sada su te dvije adrese našle na istom poslu, pa su te dvije adrese sada našle da ponovo ono iz 2016. godine.
”Svjesni su da to ne mgu da urade sa istim igračima odnosno prosrpskim i prorKusim partijama, i izvukli su crkvu kao posljendnji adut iz rukava. Zbog toga je vrh SPC bagatelisao dobre ponude sa crnogorskih adresa, jer je sada instruisan od ovih adresa kako bi se promijenila vlast. A kada se to desi onda nema ni Crne Gore. SPC služi anticnogorskim interesima i pokušava da se stavi u ulogu nekoga ko je nadređen Crnoj Gori, kaže Đukanović.
SPC može da bude samo ravnopravna sa ostalim vjerskim zajendicama i ni zarez više od toga, rekao je Đukanović.
Govoreći o formulaciji „ludački pokret“ koji je ranije upotrijebio, Đukanović kaže da ne zna kako bi nazvao one koji ruše državu kojoj žive, koji ruše svoj dom.“
”Vrlo ću uvjereno ću, do zadnjeg daha, raditi na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve”, poručio je Đukanović.
Jedini lijek protiv podjela je emancipacija crnogorskog društva
”Crkveni velikodostojnici su vođe nama suprotstavljenog pokreta koji smatraju da je EU četvrti rajh. Oni nam nude lutanje kozjim stazama i to je vododjelnica na zapadnom Balkanu, kazao je kazao je u intervjuu za Prvu TV predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i rekao da se to u Crnoj Gori ogleda po pitanju odnosa prema crnogorskoj nezavisnosti.
”I danas su oni dosljedno protiv toga i smatraju da Crna Gora treba da bude u savezu sa Srbijom i dalje sa Rusijom”, naveo je Đukanović.
Jedini lijek tome je, kaže, emancipacija crnogorskog društva.
”To traži vrijeme, mislim da danas već postoji jedan ne mali broj ljudi koji je bio skeptičan prema nezavsnsti, ali danas vidi da mu je nezavisna Crna Gora dala nove šanse”, kazao je Đukanović.
Nacionalni transferi, konkretno broj Srba i Crnogoraca, najčešće su, kaže, posljedica snažne propagande, a tako je bilo i uoči referenduma.
”To ne dožvljavam dramatično, jer bi to dalo za pravo onima koji smatraju da gradimo Crnu Goru državom Crnogoraca. Ne, mi gradimo multietniču državu. I dalje će biti tih transfera, sve dok proces emancipacije ne uzme ozbiljnijeg maha”, kazao je Đukanović.
Prijeti li Crnoj Gori zbog svega što se dešava opasnost od federalizacije?
”Ovaj sastav stanovništva je u Crnoj Gori živio i kada je u Bosni divljao rat. Crna Gora je ipak mnogo kvalitetnijeg sadržaja. Ogromna većina manjina doprinosi Crnoj Gori. Postoji međutim tendencija dezavuisanja ideje građanske države, a lideri nacionalnih partija pokušavaju da uspostave Crnu Goru naroda. To rade lideri sprskih partija”, kaže Đukanović.
To je izraz politike neodgovornosti koja ima ishdošte u frustraciji zbog permanentnih poraza.
”Umjesto da se bave pitanjima kako unaprijediti život građana, oni pokušavaju da obezbijede svoju participaciju u vlasti, pa ako ih je 30 odsto da imaju toliko mjesta. Ma nije nego! To je cirkus, a ne država. Nijesmo spremni da pravimo trule kompromise, a prvi takav kompromis i Crna Gora bi završila kao Bosna 1990. godine”, smatra Đukanović.
Ako bi mogli iskreno da se ujedinjujemo oko antifašizma to bi me jako radovalo, kaže Đukanović.
”Imate na jednoj strani ljude koji poštuju 13. jul, a na drugoj strani brane ono što su učinci recimo Pavla Đurišića. Znam pouzdano da se pod skutima okupatara ne mogu očuvati tekovine antifašizma”, rekao je Đukanović.
Danas nema važnijeg interesa nego da mirimo Crnu Goru i homogenizujemo crnogorske potencijale, dodao je Đukanović.
Napravljene greške ali i dobre stvari
On smatra da 1989. nije uporediva sa 1918.
”Naravljene su neke greške kao posljedica nesnalaženja. Ali u tom periodu je Crna Gora jedina republika koja je sačuvala mir, očuvala etnički sklad, a u tom periodu se pripremila i za nezavisnost”, smatra Đukanović.
Narednog mjeseca očekujem kontrolu nad epidemijom
”Cio sistem i sve institucije odgovorile su na pandemiju, a sve to ne bi bilo dovoljno da nije bilo društvene odgovornosti”,
Nije nas, kaže, iznenadio novi talas epidemije, jer nijesmo pod stakenim zvonom.
”To se naravno nije moralo tako brzo i u ovom obimu. Pokazalo se i da smo jako dobri kada je najteže, a da smo u normalnim vremenima opušteni. Jednom riječju pokazalo se da smo kratkog daha”, kazao je Đukanović.
Navodi da je epidemija definitvo predizborna tema.
”Vidjećemo koliko će ona biti postizborna tema, jer nemamo nagovještaj da ćemo u dogledno vrijeme dobiti adekvatnu terapiju”, kazao je Đukanović.
”Epidemija će djelimično i određivati odnos građana prema izborima, ali ću se potruditi da to pitanje ne politiziramo. Svi moramo učiniti sve da je što prije suzbijemo, vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu i zato ne razmišljam o pozivima da se odgode izbori”, kazao je Đukanović.
Nijesmo i nećemo zakasniti ni sa jednom platom ili penzijom
Kaže da je optimista da ćemo izdržati i ekonomske posljedice pandemije.
Vlada je već implementirala dva paketa podrške od oko 320 miliona, a već je promovisala i treći paket od 1,2 milijarde eura.
”Jako je važno da je prepoznamo složenost izazova i pokažemo sposobnost da se prilagodimo krizi”, dodao je Đukanović.
Ovo je ozbiljna i odgovorna politika koja se trus a mislim i uspjeva da sagleda izazove i izabere dobre odgovore, kako bi izašli sa što manje posljedica”, naveo je Đukanović.
”Nema nikoga ko može reći koliko će trajati pandemija, ali sam već kazao da uprkos svim izazovima nkada nijesmo zakasnili sa isplatom nijedne rate, niti jedne penzije ili plate. Ubijeđen sam da se to ne može ugroziti ni u narednom periodu, makar na postojećem nivou”, kazao je Đukanović, koji utemeljenje za takvu ocjenu vidi i u paketu Vladine podrške ekonomiji i građanima.
Kaže i da ovu krizu vidi kao razvojnu šansu.
”Čini mi se kad država razmišlja na tu temu, važno je da ima na umu da se iz krize najbrže izlazi kroz razvoj. Tu mislim i na investicije državnih preduzeća, ali prije svega iz privatnog sektora, domaćeg i inostranog”, dodao je Đukanović.
Ljudi iz administracije moraće donositi odluke ili će ostati bez radnog mjesta
Porezi su kaže nekonkurentni, te da moramo smanjiti poreze kako bi motivisali investitore.
”Moramo i unaprijediti efikasnost administracije. Moramo da pokažemo ljudima koji rade u admnistraciji da je neodgovorno ne donostiti odluke. Takav ih odnos možda neće odvesti u zatvor, ali će ih koštati radnog mjesta”, kazao je Đukanović i potom detaljno objasnio kaka on vidi postupke dijela ljudi iz administracije.
”Pojedine NVO u formi zabave pišu krivične prijave, ali ja ne marim za to. Marim da odluke koje sam donio budu utemeljene u pravnom sistemu. Kada te prijave objave mediji, prema njima se drugačije odnose pravosudne strukture. Pojedini iz tužilaštva prihvataju te prijave i to generiše strah, pa ljudi iz administracije pribjegavaju tome da ne odlučuju. Kao posljedica toga, investitori odlaze, a ekonomija stagnira”, kazao je Đukanović.
Kaže i da poslodavci moraju tri puta razmisliti prije nego posegnu za otkazima radnicima.
”Da li su ti radnici stvarali dohodak, a na kraju i od čega će ti radnici ivjeri i prehranjivati”, kaza je Đukanović i ozvao i lokalne uprave i banke da daju svoj doprinos.
”Imam utisak da se očekuje da sve odradi izvršna vlast”, dodao je Đukanović i ocijenio da je Crna Gora na dobroj putanji.
”Brzina oporavka zavisi od toga kako se sada ponašamo”, kazao je Đukanović.
Šansa za poljoprivredu i prerađivačku industriju
Turizam je prošle godine ostvario 23 odsto BDP i nema sumnje da će dugoročno predstavljati zamajac ekonomije.
”Ali neke druge djelatnosti nijesu pratile razvoj turizma. Znate, lakše je raditi u turizmu i uslugama nego na njivi. Mi smo uvezlo 550 miliona eura hrane 2018 godine, a nekoliko stotitna od toga možemo proizvesti u Crnoj Gori, kazao je Đukanović i dodao da šansu za razvoj vidi i u prerađivačkom industrijom i energetici.
Da li postoj opasnost od dužničkog ropstva kod Kineza zbog autoputa?
”Povodom auto-puta je bilo puno prigovora dežunih kritičara svega i svačega. Ako govorimo o kredinim odosima sa Kinezima mi već koristio kredite kod Exim banke, Crna Gora je sve rate do sada na vrijema plaćala. Zbog čega bi to bilo i u slučaju auotputa. Nema nikakvog razga da tako ne bude i dalje, a priča o Luki Bar je stupidna primjedba. Nikada ie bilo govora o Luci Bar sa kineskom stranom”, dodao je Đukanović i dodao da to govori o neompretensznosti kritičara.
Ne vjeruje da će kineska strana, vođena strateškim interesima, žuriti u prodaju duga kao nečega što se uredno servisira.