Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije cilj promjena spornih članova Zakona o slobodi vjeroispovijesti, već promjene vlasti na predstojećim parlamentarnim izborima, pročuio je Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je optužio Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori da se mješa u političke procese.
“Time bi olakšali ne samo promjenu zakona već i ostvarenje njihovih drugih želja. Mislim da nijesu pametno izabrali. Pametnije je bilo ostaviti pitanje odnosa države i crkve van dnevne politike,” rekao je crnogorski predsjednik na konferenciji za novinare u Podgorici, ističući da srpska crkva manipuliše građanima.
“SPC se odlučila da skine rukavice i razgovara iz pozicije političkog subjekta, usmjeravajući vjernike za koga će glasati, manipulišući vjerskim osjećanjima ljudi žele da ostvare cilj – a to je promjena vlasti u Crnoj Gori,” smatra Đukanović.
On je kazao da Demokratska partija socijalista ima jasan zadatak da pobijedi SPC na izborima.
“Ovi ljudi su odlučili da sudbinu institucije unesu u dnevno političku borbu. Varaju se svi da litije mogu ugroziti temeljne vrijednosti našeg društva,” poručio je Đukanović.
Đukanović je naglasio da Crna Gora potencira da se razdvoje dva aspekta odnosa države i crkve, objašnjavajući da je jedan aspekt Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a drugi dugoročno definisanje odnosa države i crkve.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori, koji je izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicije predvođene Demokratskim frontom (DF) stupio je na snagu 8. januara, zbog čega su organizovane litije kojima su prisustvovale hiljade vjernika, a koje su zbog virusa korona, u martu prekinute.
Litije su obnovljene 14 juna protestnim šetnjama sveštenstva i vjernika SPC u nekoliko crnogorskih gradova, iako je u Crnoj Gori zabranjeno okupljanje više od 200 osoba zbog epidemiološke situacije.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja je sagrađena do 1918. godine. U suprotnom, ta imovina će se smatrati državnom.
SPC je ovaj zakon ocijenila kao pokušaj otimanja imovine od strane države.