Bilateralni odnosi Crne Gore i Slovenije su uzorni, a važan segment tih bilateralnih odnosa predstavljaju politički dijalozi na visokom i najvišem nivou.
Crna Gora i Slovenija nemaju otvorenih pitanja, i oslanjamo se na podršku Slovenije u procesu potpune evropeizacije, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon susreta sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom. Predsjednik Slovenije je ocijenio da je Crna Gora mnogo uradila na putu procesa pristupanja EU, te da joj na tome čestita.
“Zadovoljstvo mi je da sam danas u gostima imao mog uvaženog kolegu predsjednika Slovenije Boruta Pahora kojem i ovom prilikom zahvaljujem za inicijativu da nakon jednog posnog perioda kada su u pitanju neposredni susreti, uglavnom se sve u prethodnom periodu završavalo na video konferencijama, nastavimo sa jednom starom
dobrom praksom posebno kada su u pitanju odnosi između naše dvije države”, naglasio je on.
Prema njegovim riječuma Pahor je imao inicijativu da porazgovaraju oko nekih pitanja koji se tiču regionalne saradnje i koja se tiču evropske perspektive regiona Zapadnog Balkana, a koji bi možda mogli dobiti neku finalnu artikulaciju upravo u dokumentima sa sljedećeg samita.
“Drugi važan događaj je da Slovenija uskoro započinje svoje predsjedavanje EU i to je, rekao bih, dodatan motiv da porazgovaramo o nekim važnim aspektima evropske perspektive i Crne Gore i svih zemalja regiona, i da sugerišemo našim prijateljima iz Slovenije nešto što je naše viđenje tog procesa, nešto što su naši interesi u tom procesu jer ne treba nikada zaboraviti na to da je Slovenija zemlja koja ima poseban senzibilitet prema regiji Zapadnog Balkana, da je tokom svih prethodnih godina jako pomagala proces evropeizacije našeg regiona, da smo zahvaljujući snažnoj podršci iz Ljubljane ostvarili svoj prvi cilj – članstvo u NATO, i da smo prešli veoma važnu dionicu na putu do članstva u EU i da se, logično, i dalje oslanjamo na podršku Slovenije u procesu potpune evropeizacije ovog regiona i ostvarivanja članstva u EU”, naglasio je crnogorski predsjednik.
On je naveo da mu je veliko zadovoljstvo da može da kaže da i ovog puta imaju veoma slične poglede u odnosu na pitanje perspektive ovog regiona, perspektive Evrope čiji Zapadni Balkan predstavlja neodvojiv dio i da smo spremni da predano sarađujemo na putu ostvarivanja te zajedničke vizije.
“Sastavni dio našeg razgovora su bili i bilateralni odnosi. Treba kazati da ne samo da nema otvorenih pitanja nego možemo da govorimo ne samo o jednom vrlo kvalitetnom političkom dijalogu, nego o jednoj svestranoj, vrlo razuđenoj saradnji u svim oblastima uključujući i ekonomsku oblast”, rekao je Đukanović.
Slovenija je, podsjetio je on, jako dugo bila vodeći investitor u Crnoj Gori i danas je vrlo značajan investitor imajući u vidu ono što su perspektive ekonomskog razvoja Crne Gore, perspektiva daljeg novog investicionog ciklusa kada za njega dođe vrijeme nakon što se stabilizuje stanje poslije korone i kada globalna ekonomija opet normalno proradi.
“Imajući u vidu sve te resurse koje ovdje imamo, ubijeđen sam da će saradnja između Crne Gore i Slovenije na tom planu dobiti novi zamah i da ćemo svjedočiti upotpunjenoj saradnji na ekomomskom i na državnom planu”, rekao je Đukanović između ostalog.
Pahor je kazao da je sa velikim zadovoljstvom učestvovao u otvorenom dvočasovnom razgovoru sa Đukanovićem.
“Cijenim tvoje stavove, u nekim se razilazimo, ali to je karakteristično za dva dobra stara prijatelja koja izuzetno poznaju temu o kojoj raspravljaju, koja je toliko kompleksna i koja toliko priziva rješenja koja će biti u korist mira i stabilnosti, evropske perspektive i cijelog Zapadnog Balkana”, kazao je Pahor.
Dodao je da će 17. maja kao inicijator i domaćin voditi konferenciju na Brdu kod Kranja koja će istovremeno obilježiti 10. godišnjicu te najvažnije političke inicijative na području Zapadnog Balkana od koje je proizašao i Berlinski proces.
“Pored toga, početkom jula počinje naše predsjedavanje Savjetom EU. Oba ta događaja zahtijevaju od Slovenije, a i od mene kao njenog predsjednika, inicijatora i kopredsjedavajućeg konferencije da taj sastanak na vrhu, dobro pripremimo. To ističem zbog toga što ocjenjujem da je došlo do nekog zastoja privrženosti proširenja EU, kako sa strane EU, tako i sa strane država kandidata na Zapadnog Balkana”, istakao je Pahor.
Njegov zadatak je, kako je pojasnio, da sa predsjednicima država od Slovenije preko Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije nađe možda neke svježije ideje o tome kako da istovremeno i uzajamno, jedni sa drugima, EU i države Zapadnog Balkana, nađu neku novu osvježavajuću, obnovljenu strategiju bržeg proširenja EU na sve države Zaapdnog Balkana kako ne bi umjesto vjere u skoro članstvo u EU, te države odnosno ti narodi, njihove vođe, razmišljali o opasnim alternativama.
“To nije lak zadatak. Sa predsjednikom Đukanovićem sam ocijenio da je to veoma kompleksan zadatak, ali ko će se uhvatiti u koštac sa tim zadatkom ako ne mi, koji te običaje, te kulture, narode i tu kompleksnost najbolje poznajemo. S tim ću se pokušati uhvatiti u koštac u pripremi konferencije na Brdu 17. maja“, rekao je on.
Zato je, dodao je Pahor, i došao u Podgoricu.
“I to ćemo pokušati, ako se već budemo dokopali neke svježije ideje, uzećemo u obzir i za vrijeme slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU koji će sigurno jednu od tema u agendi imati i Zapadni Balkan. Mislim da nema ništa važnije da i u vrijeme kada je epidemija i dodatno zaoštrila neke društvene probleme u svim našim državama, ljudima damo vjeru za mirnu i sigurnu budućnost. Moja konstatacija nakon 10 godina vođenja procesa na Brdu jeste da je sada jedno posebno osjetljivo vrijeme kada se ne možemo razići na sastanku ni na Brdu, ni tokom predsjedavanja Savjetom EU, takođe ni na sastancima Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta u Briselu, a da ne damo proširenju EU na taj dio Evrope neku novu dinamiku”, naglasio je Pahor.
Sa Đukanovićem je razgovarao gdje postoje mogućnosti da se dođe do te dinamike, kako i na koji način, da uzajamno vjeruju da je to realna mogućnost za sve države Zapadnog Balkana, a posebno za one koje će još više ubrzati proces pristupanja.
“Tu je Crna Gora mnogo uradila i zato joj čestitam. Želim da samit na Brdu uspije. Želim da kažem da kao neko ko je bio na svim tim samitima, da mi se čini ovaj samit posebno značajan, da će raditi u cilju država ZB, EU i volio bih da poruka sa Brda stigne kako u države Zapadnog Balkana, tako i EU – poruka jedne nade, našeg pogleda na ta kompleksna pitanja koja će inicirati interesovanje i dobiti širu podršku za realizaciju te strategije stabilnosti, pomirenja i naravno evropske perspektive gdje ćemo jednom, ne tako daleko u budućnosti već u nekom razumnom vremenu svi biti dio te evropske porodice. Samo to po našem mišljenju garantuje mir, sigurnost i blagostanje na ovom dijelu Evrope”, zaključio je Pahor.