Francuzi imaju Dan Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti, Italijani i Njemci svoj dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede… A mi imamo 13. jul., datum koji je kroz istoriju postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na prijemu koji je povodom Dana državnosti priredio na Cetinju.
On ja poručio da Crna Gora ove godine slavi Dan državnosti u znaku velikog jubileja – 80-togodišnjice Trinaestojulskog ustanka 1941. prvog masovnog ustanka u porobljenoj Evropi.
“Događaj koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorije na kojoj živi. Koji je ulio nadu porobljenim narodima Evrope. O njemu su izvijestili i London, i Njujork, i Moskva. Kao da ga je Njegoš nagovijestio stihom: „Udar nađe iskru u kamenu“, naveo je predsjednik.
Prema njegovim riječima, Trinaestojulski ustanak bio je uvod u herojsku Narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda, kroz koju je Crna Gora povratila svoje nacionalno i državno ime, poniženo u prvoj Jugoslaviji.
“Zemaljsko antifašističko vijeće Crne Gore i Boke na zasijedanju održanom od 13. do 15. jula 1944. preraslo je u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja, na kojoj je odlučeno da Crna Gora kao ravnopravna republika bude dio zajednice jugoslovenskih naroda”, naglasio je on.
Đukanović je jasan, bez ovih svijetlih datuma ne bi bilo ni velikog 21. maja 2006. godine kada je Crna Gora poslije gotovo jednog vijeka obnovila svoju nezavisnost, i ponovo stekla međunarodno priznanje.
Podsjetio je da je na demokratskom referendumu, organizovanom po najvišim standardima, crnogorski ratnički narod zamijenio je pušku olovkom i po prvi put na Balkanu stvorio jednu državu mirnim putem.
Vrijeme novih iskušenja
Predsjednik je napomenuo da je prvi put Crna Gora zvanično priznata i potvrđena kao nezavisna država na Berlinskom kongresu, 13. jula, prije 143 godine.
“Danas je Crna Gora pouzdan susjed, uvažena članica NATO, i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Odnedavno u novoj fazi demokratskog razvoja, poslije prve promjene vlasti nakon uvođenja višestranačja. Ovo je vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla u sred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa”, rekao je Đukanović.
Crna Gora davno izabrala evropski put
Uprkos svim izazovima, predsjednik navodi da je siguran da nema bojazni za njenu evropsku budućnost.
“Naša zemlja je davno prošla raskrsnicu na kojoj je izabrala svoj evropski put, s kojeg nema skretanja ni povratka. Bez obzira što postoje i u Crnoj Gori, i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli”, istakao je Đukanović.
Za to su, kaže, garancija slobodarstvo i antifašizam kao trajne vrijednosti velikog Trinaestog jula, koje baštinimo.
“O njegovom značaju, doprinosu Crne Gore pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, kao i u aktuelnom trenutku naše zemlje, imam čast da na poziv Saveza udruženja boraca NOR i antifašista Crne Gore govorim sjutra na narodnom zboru na Virpazaru, gdje je pukla prva ustanička puška. Pozivam vas ako ste u mogućnosti da prisustvujete tom našem ponosnom sjećanju na 13. jul 1941. , istakao je predsjednik.
Đukanović je svim građanima Crne Gore čestitao Dan državnosti, uz želje da istorijske podjele ostavimo iza nas, da se okrenemo sebi i posvetimo našoj evropskoj budućnosti.
“Nek’ je vječna Crna Gora!”, poručio je Đukanović.
Prijemu na Cetinju prisustvuju predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija…
M.D.