Odluka da dvije ulice u Nikšiću dobiju imena po Blagoju Jovoviću i po srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ukoliko se o tome i bude raspravljalo u lokalnom parlamentu, zavisiće od Ministarstva kulture i medija
Konačna odluka o preimenovanju ulica u Nikšiću, među kojima je predloženo da dvije ulice u gradu pod Trebjesom dobiju imena po pripadniku Bjelopavlićke četničke brigade Blagoju Jovoviću i po srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ukoliko se o tome i bude raspravljalo u lokalnom parlamentu, zavisiće od stava Ministarstva kulture i medija, prenose podgoričke Vijesti.
Jovović je na početku Drugog svjetskog rata bio pripadnik partizanskog pokreta da bi kasnije prešao u četnike Draže Mihajilovića. Nakon rata živio je u emigraciji u Argentini a u svojoj knizi Dva metka za Pavelića tvrdio je da je upravo on pokušao neuspjeli atentat na poglavnika NDH Antu Pavelića kojeg je pogodio dva puta nakon čega se prema Jovovićevim riječima, teturao, savijao se i molio za milost. Pavelić je atentat preživio a umro je dvije godine kasnije u Španiji a postoje različite verzije o tome kako se pokušaj neuspješnog atentata odigrao. Zvanične vlasti u Srbiji priznaju Jovovićeve zasluge a tokom 2020. godine jedna ulica u Beogradu dobila je ime Blagoja Jovovića a postavljena mu je i spomen ploča.
Predsjednik Skupštine opštine (SO) Nikšić Nemanja Vuković, povodom informacije o promjeni imena ulica koja je juče uzburkala strasti, objasnio je da je dug put od predlagača do odbornika koji imaju konačnu riječ o tome da li će Jovović i Obrenović dobiti svoje ulice.
- Na današnji dan strijeljan čuveni partizan Ljubo Čupić – Zbog revizije istorije njegov spomenik i danas “strijeljaju”
- Nikšićanin osuđen na deset mjeseci zatvora zbog skrnavljenja spomenika Ljubu Čupiću
Predlog za davanje ulice Blagoju Jovoviću stigao je od Sindikalne organizacije boračke i invalidske zaštite Crne Gore, dok je Luka Kešeljević predložio da Mihailo Obrenović dobije ulicu. Kešeljević je podnio dva predloga – jedan sa 25 imena, a drugi sa sedam imena, ali je za sada usvojen predlog za davanje imena ulici po Mihailu Obrenoviću, dok će se o ostalim predlozima, sa liste od sedam imena, odlučivati na narednoj sjednici opštinskog Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.
”Savjet se konsultuje sa nadležnim Sekretarijatom, traži mišljenje od mjesnih zajednica na čijem području se nalaze ulice i kompletnu dokumentaciju prosljeđuje predsjedniku Opštine, kao ovlašćenom predlagaču, i Sekretarijatu za kulturu sport, mlade i socijalno staranje, kao obrađivaču, kako bi se pripremio Predlog programa podizanja spomen-obilježja u opštini Nikšić. Potom predsjednik Opštine Predlog programa dostavlja prvo državnom organu nadležnom za poslove kulture, radi davanja saglasnosti, a zatim, nakon dobijene saglasnosti Program predlaže Skupštini opštine”, kazao je Vuković.
Predsjednik Savjeta je Mirko Varajić iz koalicije “Za budućnost Nikšića”, dok su članovi nezavisna odbornica Tatjana Knežević-Perišić, odbornik koalicije “Evropski tim za Nikšić” Dragoljub Ilić i odbornici Demokrata Milivoje Zarubica i Rajko Albijanić. Ilić i Knežević-Perišić, koja je zbog te odluke podnijela ostavku, nijesu prisustvovali sjednici na kojoj su, pored tih odluka, prihvaćeni predlozi Sekretarijata za komunalne poslove da se dio Ulice Peka Pavlovića preimenuje u Ulicu dobrovoljnih davalaca krvi, Ulica podgorički put u Ulicu Miloša Crnjanskog, a da ulica privremenog naziva Rudo Polje dobije naziv Ulica jasenovačkih žrtava. Savjet je prihvatio predlog i da Ulica narodnih heroja dobije naziv po Svetom Petru Cetinjskom, Partizanski put da preimenuju u Ulicu Mehmeda Meše Selimovića, a Hercegovački put u Ulicu Iva Andrića.
Ukoliko resorno ministarstvo prihvati predloge, ulica koja ima privremeni naziv Ulica Vuka Karadžića nosiće ime Blagoja Jovovića, dok će Sekretarijat predložiti koja ulica “svojim karakteristikama adekvatno odgovara ulozi i značaju kneza Mihaila Obrenovića”.
Na sjednici Savjeta za predlog da ulica nosi ime po Jovoviću glasala su sva tri člana, dok je Zarubica bio uzdržan za Kešeljevićev predlog, a Varajić i Albijanić su glasali za.
Kako “Vijesti” saznaju, mišljenje od mjesnih zajednica na čijim teritorijama se nalaze te ulice je već dobijeno i jedina koja se usprotivila je MZ Rastoci, na čijoj teritoriji se nalaze Partizanski i Hercegovački put.
”Ako se usvoji, Skupština na nekoj od narednih sjednica razmatra pojedinačne predloge odluka iz Programa, a opet uz prethodno dobijenu saglasnost nadležnog državnog organa. Saglasno složenoj proceduri i najvećim laicima je jasno da će proći još mnogo vremena i procedure dok se o nazivima ulica ne bude odlučivalo na sjednicama Skupštine. Kako je očigledna intencija da se izvrtanjem činjenica predstavi da se ukidaju ulice koje su antifašistički simboli u Nikšiću, želim istaći da nijedan antifašistički simbol ili stalni naziv ulice neće biti ni uklonjen ni zamijenjen, već poštovan i nepromjenljiv. Oni su djelovi kulture i raspoznavanja Nikšića i to će tako i ostati”, obećao je Vuković.
Predsjednik Opštine Marko Kovačević smatra da sve “negativne konotacije koje pokušavaju da se ubace u ovu priču su iskonstruisane da bi neko vještački podigao tenziju”.
”Predlozi za ulicu Blagoja Jovovića i Mihaila Obrenovića stigli su od građana i nepolitičkih organizacija. Predlog da Nikšić dobije ulice naših najvećih pisaca dao je odbornički klub ‘Za budućnost Nikšića’ nošen mišlju da ličnosti Iva Andrića, Meše Selimovića i Miloša Crnjanskog zaista treba da budu prisutne na taj način u Nikšiću”, kazao je Kovačević.
Kako je naveo, ideju koju je dao nadležni sekretarijat da tri ulice na ulazu u Nikšić nose imena književnih velikana je lično podržao, jer misli da je riječ o “lijepoj simbolici”.
Dr Borislav Đurišić iz NVO “Inicijativa direktne demokratije”, smatra da građani treba da odluče o nazivu ulica, kao i o svim ostalim pitanjima.
”Najgora stvar je što kod nas nemamo demokratsku raspravu. Treba da se otvori rasprava o ovom, kao i o ostalim pitanjima, i da građani iznesu svoj sud. U vezi sa svim pitanjima treba konsultovati građane. Možemo, kao što to rade u Švajcarskoj, organizovati lokalne referendume u digitalnoj formi, gdje će lokalna uprava kreirati platformu i građani reći šta misle o pomenutim nazivima ulica, ali i o ostalim pitanjima”, kazao je Đurišić.
Odluka Savjeta izazvala je brojne negativne reakcije.
Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšić vijest da opštinska komisija želi da preimenuje nazive ulica Narodni heroj i Partizanski put, doživljava “kao još jedan u nizu ataka na sve tekovine antifašizma sa kojima se slobodarski Nikšić ponosio, a na kojima se i temelji savremena građanska Crna Gora”.
Iz DPS-a je saopšteno da eventualna odluka lokalnih vlasti da jedna od ulica u gradu ponese ime po Blagoju Jovoviću, “potvrđuje da nikšićka lokalna uprava nema ništa drugo da ponudi osim razdora među građanima”. Iz Oštinskog odbora SDP-a su istakli kako očekuju da će Ministarstvo kulture odbiti da da saglasnost, jer je predlog suprotan Zakonu o spomen obilježjima. Odluku Savjeta su osudili i Crnogorski PEN centar, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika…
Knežević-Perišić: Kakva je zasluga dinastije Obrenović za Nikšić
Knežević-Perišić kazala je da je podnijela ostavku na mjesto člana Savjeta jer ne želi da bude dio tog tijela, koje, zahvaljujući omjeru 3:1, donosi odluke koje je, kao građanku, ali i Crnogorku, duboko vrijeđaju.
”Pokušala sam, u diskusiji već na prvoj i pisanim komentarom uoči druge sjednice Savjeta, da im najljubaznije objasnim da nas četvoro nijesmo istoričari da bismo svaki prijedlog koji, začudo, najviše dolazi od jednog čovjeka, prihvatali tek tako. Čak sam predložila da se svi ‘istorijski’ prijedlozi upute relevantnim institucijama kulture i istorije kako bismo dobili stručno mišljenje”, kazala je ona.
”Kakva je ‘zasluga’ za Nikšić i Crnu Goru dinastije Obrenović? Predlagač je u prvom prijedlogu od 25 imena, naveo i Miloša i Mihaila i Nataliju Obrenović, kao da su nečim zadužili Crnu Goru. Naprotiv, u doba njihove vladavine je objavljen najsramniji akt protiv ove države dr Vladimira Đorđevića iz tadašnje srpske vlade, ‘Uredba o zabrani ulaska Cigana i Crnogoraca u Srbiju’ iz 1897”, pita se nezavisna odbornica.
Opravdano je, kako je kazala, i Sekretarijatu, da poslije 50 godina, “gumicom izbriše imena ulica Partizanski put, Hercegovački put, Ulicu narodnih heroja, samo zato što su imena dobili po velikoj i neprolaznoj žrtvi koju je ovaj grad i ova država podnijela u borbi protiv fašizma”.
”Istovremeno, daju ime Ulici Blagoja Jovovića, koji je, po vlastitom priznanju i bez ijednog istorijskog izvora, pucao na Anta Pavelića, pa je od toga isti umro dvije godine kasnije. Meni su apsolutno jasne namjere gradskih vlasti, ali u njima neću da učestvujem. Isuviše sam ponosna na svoj grad i ljude koji su svojim djelom doprinijeli njegovoj slavi, da bih se raspravljala oko srpskih dinastija i pojedinih ličnosti koje prema Crnoj Gori nikada nijesu imali poštovanja ni ljubavi”, zaključila je Knežević-Perišić, a prenose Vijesti.me.