Novi Dani
Svijet

DW: Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumuniju i povući američke vojnike?

Gotovo nitko u Ukrajini ne može shvatiti izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema kojima je dugotrajnost rata posljedica uporne ukrajinske borbe, dok je predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao „nedemokratskim“.

Istina je da novi izbori u Ukrajini nisu održani u predviđenom roku, ali razlog za to jasan je svima osim Trumpu – država već tri godine vodi rat za svoju slobodu i neovisnost.

Trumpove izjave izazvale su nevjericu i u državama središnje i istočne Europe, jer pitanje nije samo podrška Ukrajini, već i temeljni princip međunarodnog poretka: mogu li se granice mijenjati vojnom silom? Ako da, dokle će Putin slati svoje tenkove?

Sastanak ministara vanjskih poslova SAD-a i Rusije u Rijadu za Cristiana Diaconescua, čelnika ureda rumunjskog predsjednika, izgleda kao priprema za „novu Jaltu“ i podjelu interesnih zona u Europi. Ključno je pitanje – je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumunjsku te povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?

Iskustvo Münchena

Rumunjski politolog Vladimir Tismaneu ne oklijeva sastanak u Rijadu nazvati „izdajom“ i Ukrajine i vrijednosti za koje se zalaže Zapad. Isto tako, Rijad glatko uspoređuje s „novim Münchenom“, sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje prepustile Hitleru područje Čehoslovačke naseljen njemačkom manjinom – i što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju čitave zemlje i svjetski rat.

Na taj sporazum aludira i poljski predsjednik Donald Tusk: povodom Minhenske konferencije o sigurnosti je na socijalnoj mreži napisao: „Kao turist volim taj grad. Kao povjesničar i političar mogu danas samo reći: München – NIKAD VIŠE.“ Tusk neumorno upozorava: „Prisiljena kapitulacija Ukrajine će značiti kapitulaciju čitave zapadne zajednice.“

Diljem zemalja koje su okusile biti dio sovjetskog Istočnog bloka se širi bojazan kako će opet biti prepuštene Rusiji. U Rumunjskoj i susjednoj Moldaviji se stalno redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama i tek ove veljače je rumunjski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila. Privremeni rumunjski predsjednik Ilie Bolojani upozorava: „Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Europe i Rumunjske. Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo iz humanitarnih razloga, nego jer je to i iz strateških interesa naše zemlje.”

Čudna sloga Washingtona i Moskve

A što su „strateški interesi” nove američke vlade, Europljani u to više ne mogu biti sigurni. Ne samo Elon Musk koji podržava populističke stranke u Europi koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je nedavno u Münchenu američki potpredsjednik Vance optužio Rumunjsku što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.

Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za ovu popustljivost Washingtona prema Kremlju: osim Orbana u Mađarskoj je bugarski predsjednik Rumen Radev „pozdravio“ ovu „mirovnu inicijativu“ Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu neka ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu – iako o tome nikad nije bilo niti riječi. Slična je reakcija i premijera Slovačke, Roberta Fica: nedavni europski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao je sastanak „prijatelja rata” s kojima njegova zemlja „nema što tražiti”.

Prepušteni smo sami sebi

Ali raspoloženje na istoku Europe prema novoj politici Washingtona je uglavnom drugačije: predsjednik Češke Petr Pavel je na socijalnoj mreži objavio kako je potrebna „solidna doza cinizma“ nazvati predsjednika Ukrajine diktatorom, a predsjednica bivše zemlje Sovjetskog Saveza Litve, Gitanas Nauseda je još jasnija kod pitanja, koliko se još Europa može pouzdati na ovu vladu u Washingtonu: „Moramo smjesta djelovati kako bi podržali Ukrajinu i ojačali sigurnost Europe. Dosta je brbljanja, vrijeme je za djelovanje.“ Ta zemlja je predstavila plan od šest točaka koji bi Europu doveo do veće neovisnosti i u pitanju obrane. Tu nije samo jačanje vlastitih oružanih snaga, nego i ulaganje u vojnu industriju Ukrajine uz još dosljednije sankcije protiv Rusije.

dw.com


Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate

Podrži nas

Pročitajte još

Leave a Comment