EU je bila previše naivna.” Tako je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton lapidarno objasnio temeljni problem Unije. Koja je do prije koju godinu Kinu smatrala “zemljom u razvoju”.
Sve dok ta “zemlja u razvoju” nije naočigled EU počela krasti neprocjenjivo tehnološko znanje, bilo stvarnim lopovlukom, bilo kupovinom tvrtki koje ga posjeduju.
I zato je prošle srijede Europska komisija predstavila prijedlog uredbe kojom se nastoji riješiti problem kada strane tvrtke iz trećih zemalja uz pomoć državnih subvencija preuzimaju tvrtke u EU ili dobivaju poslove na javnim natječajima (potonje se odnosi na izgradnju Pelješkog mosta).
Iako se Narodna Republika Kina nigdje izrijekom ne spominje, projekt je usmjeren protiv Pekinga. Čiji je megafon na engleskom – “Global Times” odmah reagirao: “Prijedlog signalizira sve oštriji stav EU prema Kini, što bi moglo izazvati ekonomsku štetu tijekom stagnacije širom Europe”. Peking reži, dakle ljutit je.
Ljutnja je nedvojbeno porasla nakon što je u subotu tijekom summita EU u Portu održan videosummit EU i Indije.
Prvi udarac je Quad
SAD je zadao ozbiljan udarac Pekingu kad je početkom ove godine predsjednik Joe Biden održao videosummit Quada, strateškog dijaloga u kojem su još Australija, Japan i – Indija. Kina je opravdano zaključila kako je taj projekt usmjeren protiv njezinih strateških interesa – stavljanje svih zemalja Pacifika u podređen položaj. Peking krši sporazum o trgovini zanemarujući vapaje za “međunarodnim poretkom koji se temelji na međunarodnom pravu”.
“Današnji susret je naglasio da dijelimo interese, principe i vrijednosti demokracije, slobode, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, što podupire naše strateško partnerstvo” – EU i Indija ovim su navodom u subotu definirale suštinu odnosa. “Dogovorili smo se, kao dvije najveće demokracije, da EU i Indija imaju zajednički interes u stvaranju sigurnosti, prosperiteta i održivog razvoja u multipolarnom svijetu”. Pritom će Bruxelles morati imati stalno otvorene oči jer indijski premijer Narendra Modi pokazuje ozbiljne znakove skretanja prema autoritarizmu i hindu nacionalizmu.
EU kani zauzeti poziciju globalnog lidera u zelenoj tranziciji i u taj projekt uključuje Indiju, a središnje mjesto pripada “partnerstvu u povezivanju” ili nastavku pregovora o trgovinskim i investicijskim odnosima.
Konkurencija “pojasu”
O tome se razgovaralo još početkom stoljeća, ali bez većeg uspjeha. Kineska prijetnja djelovala je kao katalizator, što se vidi iz sljedećeg: “Naše partnerstvo promovirat će transparentnu, održivu, uključivu, sveobuhvatnu povezanost temeljenu na pravilima, koja se bazira na načelima socijalne, ekonomske, fiskalne, klimatske i ekološke održivosti i jednakim uvjetima za ekonomske subjekte”. Većina navedenog apostrofira se kao glavni problem u suradnji s Kinom.
Zaključno, Europska unija i Indija planiraju suradnju proširiti i na treće zemlje i regije, u Africi, Srednjoj Aziji i indo-pacifičkom području kako bi se “izgradila digitalna, energetska, transportna i povezanost ljudi s ljudima”. A to je konkurencija kineskom projektu “Jedan pojas, jedan put”.