Europska unija navikla je na krize, ali ova koja dolazi bi mogla nadmašiti sve prethodne. Naime, dok se 27 čelnika zemalja članica okuplja u Bruxellesu ovog četvrtka, znaju da bi se cijela sigurnosna arhitektura nakon 1945. godine – ona koja ovisi o potpori Sjedinjenih Država – mogla raspasti svakog trenutka.
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, puno se govori o suverenosti i obrani. Dužnosnici europskih vlada rekli su za Politico da priznaju kako je došao trenutak da se riječi pretvore u djela, ali neki se već boje da bi to moglo poći po zlu.
Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio o potrebi za buđenjem, a budući njemački kancelar Friedrich Merz ustvrdio da je pet minuta do ponoći, upućeni tvrde da je i gore. Odnosno, da se događaji odvijaju brže nego što se Europa i saveznici mogu nositi s njima.
“Scenarij iz noćne more je da SAD uskoro objavi sporazum koji prihvaća većinu ruskih zahtjeva i zatim kaže Ukrajini i Europi da ga prihvate ili ostave”, rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik generalnog direktora Kraljevskog instituta za ujedinjene službe u Londonu.
I ne boje se samo Sjedinjenih Država. Oprezni su i prema nekima od svojih. Dok hitno sazvan summit u četvrtak, samo nekoliko dana nakon manje formalnih sastanaka u Parizu i Londonu, signalizira namjeru da se pronađu rješenja, diplomati se već pripremaju za prorusku skupinu čelnika predvođenu mađarskim Viktorom Orbánom koji bi mogli sve to izbaciti iz tračnica.
Broj tema o kojima se raspravlja i zlokoban nedostatak jedinstva znače da ovaj summit ima potencijal da se razvije u mnogo različitih smjerova. Čelnici će razmatrati kako mogu brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istovremeno će pokušati pokazati potporu Ukrajini. Primjerice, ponovnim potvrđivanjem njezinog puta prema članstvu u EU. Također će pokušati naglasiti svoje gađenje prema režimu Vladimira Putina, uključujući možda i obvezu na novi krug sankcija. Ukratko, neće biti lako.
“Ugasili smo sunce i plaćamo grijanje”
Više od tri godine od ruske invazije na Ukrajinu u punom opsegu i jedva šest tjedana otkako je Trump postao predsjednik, summit će zaokružiti tjedan povijesnih trenutaka s druge strane Atlantika.
Dok su Macron i britanski premijer Keir Starmer unijeli nekoliko pozitivnih vibracija nakon što su se prošlog tjedna pokušali dodvoriti Trumpu, od tada je krenulo nizbrdo. Katastrofalan sastanak između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu praćen je Trumpovom odlukom da zaustavi vojnu pomoć toj ratom razorenoj zemlji.
Vojno financiranje tradicionalno nije bilo pitanje EU-a, ali čelnici će raspravljati o načinima na koje se stvari mogu učiniti na središnjoj razini.
“Izdaci za obranu postaju fiksni trošak. Isključili smo sunce i sada moramo svakodnevno plaćati grijanje… Svaki dan morate plaćati streljivo, barem nekoliko godina, dok Trump ne umre”, kazao je jedan od dužnosnika za Politico.
Jedno od prvih pitanja o kojima će čelnici razmatrati jest plan koji je objavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen za oslobađanje do 800 milijardi eura dodatnih izdataka za obranu u nadolazećim godinama.
Konkretnije, plan uključuje ideju da EU posudi 150 milijardi eura vladama EU-a za financiranje paneuropske opreme u područjima kao što su protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustavi, projektili, streljivo, dronovi i druge potrebe.
Komisija predlaže popuštanje pravila o potrošnji EU-a kako bi se vladama omogućilo da povećaju vojne izdatke. Prema von der Leyen, dopuštanje zemljama da povećaju izdatke za obranu ekvivalentne 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda tijekom četiri godine značilo bi oko 650 milijardi eura u cijelom bloku. Europska investicijska banka također je objavila da predlaže promjenu pravila kako bi se olakšalo financiranje obrambenih projekata.
Diplomati i dužnosnici EU-a još uvijek proučavaju detalje prijedloga, ali općenito je opisan kao prvi korak u pravom smjeru.
Očekuje se da će čelnici također raspravljati o tome kako koristiti rusku imovinu koja je zamrznuta od početka rata u Ukrajini. Dok se kamate koje generira 200 milijardi eura vrijedna imovina već koriste za pomoć u financiranju pomoći, zemlje, uključujući Francusku, zagrijavaju se za kontroverzniju ideju o zapljeni same imovine, iako protivnici plana kažu da će naići na pravne prepreke i da bi to moglo izazvati financijsku nestabilnost.
Problem Mađarske
Dužnosnici su očekivali da će u izjavi sa summita biti uključen plan koji je prošlog mjeseca objavila šefica vanjskih poslova EU-a Kaja Kallas da se Ukrajini ove godine isporuči najmanje 1,5 milijuna komada topničkog streljiva, kao i druga oprema poput protuzračnih obrambenih sustava, projektila i dronova.
Iako se konačna izjava neće pojaviti do kraja summita, najnoviji nacrt koji je kružio u utorak navečer, a koji je dobio na uvid Politico, poziva ministre da pronađu način kako osigurati da se isporuke oružja nastave. Dužnosnici su rekli da Mađarska odbija pristati na to.
Nacrt teksta naglašava da će EU nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu. U ovoj će se godini Ukrajini osigurati 30,6 milijardi eura, s isplatama iz mehanizma EU-a za potporu Kijevu.
Dok se europski čelnici sastaju, ukrajinski dužnosnici hrabro reagiraju na američku objavu o prekidu pomoći i ne gube optimizam da će uspjeti nastaviti pružati otpor Rusiji te da neće prihvatiti mirovni sporazum koji bi bio potpuno nepravedan za njihovu zemlju.
n1info.hr