Novi Dani
Hrvatska Svijet

Evo što austrijski Der Standard piše o Bleiburgu

UOČI obilježavanja obljetnice Bleiburga austrijski Der Standard piše o “masovnim ubojstvima 1945. koja su posvađala jugoistočne Europljane” i strahu od rehabilitacije ustaštva, prenosi Deutsche Welle.

“Mnogi se boje da bi ta komemoracija mogla biti instrumentalizirana za rehabilitaciju fašističke, ustaške države NDH”, tako dopisnica austrijskog lista s područja jugoistočne Europe Adelheid Wölfl odmah na početku svog teksta opisuje ono što najviše muči kritičare najavljene mise zadušnice koju bi 16. 5. u sarajevskoj katedrali trebao služiti kardinal Vinko Puljić. Oni se protive održavanju mise.

Zbog pandemije koronavirusa planirani skup u Bleiburgu ovoga se puta ne može održati. Umjesto toga, Katolička crkva u Hrvatskoj i hrvatski parlament (kao pokrovitelj Bleiburga, nap. red.) organiziraju komemoraciju na zagrebačkom groblju Mirogoj i u sarajevskoj katedrali, piše bečki list.

“Debata prije svega pokazuje koliko je u Hrvatskoj i BiH polarizirano i politizirano obilježavanje nekih povijesnih događaja. Dok hrvatski nacionalisti već godinama komemoraciju masovnog nasilja partizana koriste kako bi njegovali nacionalistički diskurs žrtve, neke druge političke snage odbijaju priznati te zločine i mogućnost da se prisjeti žrtava”, piše dopisnica austrijskog lista. I dodaje kako to sve ima veze s činjenicom da je tijekom “komunističkog režima u Jugoslaviji” bilo zabranjeno govoriti o zločinima partizana. 

“Bio je to masakr koji se dogodio bez ikakvog sudskog postupka, masovno ubojstvo najmanje 60.000 hrvatskih i slovenskih vojnika i paravojnika, s kojima su bježali i civili i Kozaci”, prenosi Der Standard citat iz najnovije knjige povjesničara Olivera Jensa Schmitta, koji se specijalizirao za područje jugoistoka Europe.

“Instrumentalizacija hrvatskih desničara sigurno je otežala pokušaj da se u prvi plan stave činjenice”, piše novinarka Der Standarda. Ona napominje kako se s hrvatske strane komemoraciju u Bleiburgu inscenira kao ciljano masovno ubojstvo protiv “hrvatskog naroda” i pojašnjava da to ne odgovara istini, ne samo zato što su žrtve masovnih ubojstava bili i brojni Srbi i drugi već i zbog toga što se radilo o političkim, a ne “etničkim neprijateljima”.

Ponajprije vojnici, ali i civili…

Austrijski dnevnik napominje da su 1945. partizani ubijali Hrvate, ali i Slovence, Srbe, Crnogorce, Talijane, pa i Austrijance. Mnogi od njih su bili vojnici, nejasno je i neistraženo koliko je tih vojnika prije toga počinilo zločine tijekom fašističkog režima, napominje Wölfl: “…ali sigurno je da su među žrtvama bili i civili, koji su u smjeru Koruške pobjegli iz straha od nasilja od strane novog režima.”

Schmitt u svojoj knjizi podsjeća na to da su se u Titovoj Jugoslaviji u mjesecima nakon kraja Drugog svjetskog rata “dogodili brojni masakri nad političkim i ideološkim protivnicima”, njih su komunisti označavali “klasnim neprijateljima”.

Spominje i brojku od 70.000 pogubljenih osoba nakon brzopoteznih sudskih procesa, ali i zaključak da je teško rekonstruirati stvarni broj ubojstava: “Ubojstva su se dogodila s Titovim znanjem i odobravanjem. (…) I nisu na meti bili samo ustaše, četnici, slovenski domobrani i članovi njihovih obitelji, već i pripadnici građanske klase i neslavenskih etničkih skupina, Nijemci, Albanci, Talijani”, piše Schmitt.

Strah od rehabilitacije ustaštva

Der Standard piše kako se u debati oko održavanja mise u Sarajevu uglavnom uopće ne radi o zločinima iz 1945., već da je fokus na ustašama i njihovim zločinima – i prenosi reakciju, kako se navodi, „nacionalističke bošnjačke stranke SDA” koja je poručila kako je očito da misa u Sarajevu nije namijenjena nedužnim žrtvama već da služi rehabilitaciji ustaštva.

Istina je da se u Bleiburgu sve do prošle godine moglo vidjeti posjetitelje komemoracije koji nose ustaška obilježja i koji su pokazivali fašistički pozdrav, piše austrijski list – i podsjeća da se nakon usvajanja brojnih mjera od strane vlasti te zemlje broj provokacija smanjio: “Ali zbog instrumentalizacije komemoracije u godinama prije toga, Katolička crkva u Austriji je odbila dati dozvolu za održavanje mise”.

Pročitajte još