Evropa je spremna da uzvrati ukoliko američki predsednik Donald Tramp uvede novi talas uvoznih carina. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropska unija ima „snažan plan“ uzvratnih mera – ako to bude potrebno.
„Evropa nije započela ovu trgovinsku napetost. Ne želimo sukob, ali ako do njega dođe, znajte da smo spremni“, poručila je fon der Lajen u govoru uoči Trampove očekivane objave novih velikih carina na stranu robu.
Tramp već nedeljama najavljuje 2. april kao „Dan oslobođenja“, kada bi trebalo da predstavi ključne mere iz svoje trgovinske agende. SAD su već podigle carine na čelik, aluminijum i automobile, a sada prete dodatnim nametima – uključujući i takozvane recipročne carine, koje bi se primenjivale po principu „dolar za dolar“ u odnosu na one koje druge zemlje naplaćuju američkim proizvodima.
Ursula fon der Lajen naglasila je da je Evropska unija otvorena za pregovore, ali i spremna da zaštiti svoje interese:
„U pregovore ulazimo iz pozicije snage – imamo veliko tržište, tehnološke resurse i jaku trgovinsku poziciju. Istovremeno, spremni smo i na odlučne kontramere ako za to bude potrebe. Sve opcije su na stolu.“
Iako nije ulazila u detalje, EU je već prošlog meseca pokazala da misli ozbiljno – odgovorila je na američke carine uvođenjem kontramera na američku robu u vrednosti do 26 milijardi evra. Na listi su se našli burbon, čamci i motocikli.
Šta će biti sledeći potez EU?
Sve veći fokus je na američkim uslugama – bankama poput J.P. Morgana i Bank of America, kao i tehnološkim gigantima poput Maskovog X-a (bivši Tviter), Gugla i Amazona.
„Sigurno ne isključujemo snažniji, bolji i kreativniji odgovor putem sektora usluga ili intelektualne svojine“, rekao je jedan visoki zvaničnik EU sredinom marta. „Sve opcije su trenutno na stolu.“
Sledeći logičan korak mogao bi biti usmeravanje na usluge – kroz strožu regulaciju tehnoloških platformi, oporezivanje finansijskih transakcija ili otežavanje izdavanja dozvola za poslovanje u EU.
„Velike američke tehnološke kompanije su se poslednjih meseci jasno pozicionirale uz Trampa. No, to ih čini i ranjivima na evropske kontramere“, rekao je advokat Iv Melin iz pravne firme Cassidy Levy Kent.
Kao krajnju meru, EU može posegnuti za tzv. Anti-Coercion Instrumentom, zakonom koji omogućava širok spektar kontramera ukoliko se zaključi da su američke mere preterane. Ovaj alat omogućava ciljanje usluga, ograničavanje prava intelektualne svojine američkih kompanija, zabranu investicija, pa čak i ukidanje pristupa tržištu – na primer, gašenje Maskovog X-a u EU.
„Iznenadilo bi me da prve žrtve u takvom scenariju ne budu američke tehnološke kompanije“, rekao je Melin.
Trgovinski rat na pomolu
Tramp je već pokazao spremnost na zaoštravanje odnosa čak i sa dugogodišnjim saveznicima. Tako je, na primer, optužio Južnu Koreju za nepoštenu trgovinsku praksu, tvrdeći da su njene carine u proseku četiri puta veće od američkih.
„Mi im pomažemo vojno i na druge načine, a oni nam uzvraćaju visokim carinama“, poručio je Tramp u obraćanju Kongresu.
Osim Evrope, i druge zemlje pripremaju uzvratne mere. Kina, Japan i Južna Koreja navodno planiraju koordinisane kontramere, dok je kanadski premijer Mark Karni direktno poručio da će i njegova zemlja uvesti carine na američku robu ako Tramp sprovede svoje najavljene poteze.
U petak, nakon prvog razgovora Trampa i Karnija, objavljeno je da Kanada razmatra carine kako bi zaštitila svoju ekonomiju i radna mesta. Iako detalji još nisu poznati, obojica lidera opisala su razgovor kao konstruktivan i produktivan – što je znatna promena u tonu u odnosu na napete odnose koje je Tramp imao sa bivšim kanadskim premijerom Džastinom Trudoom.
Ogroman trgovinski ulog sa obe strane Atlantika
Trgovinska razmena SAD-a i EU iznosi oko 1,5 biliona dolara godišnje. Prema podacima Evropske unije, SAD su bile najveći kupac evropske robe u 2024. – od farmaceutskih proizvoda do automobila i telekomunikacione opreme. Istovremeno, prema američkim podacima, EU je bila najveći izvor uvozne robe za SAD.
„Milion radnih mesta u Americi direktno zavisi od trgovine sa Evropom“, naglasila je fon der Lajen u govoru u februaru, podsećajući koliko su odnosi između dve ekonomske sile međusobno povezani.
Ipak, Tramp, poznat po svojoj „America First“ politici, sve više insistira na protekcionizmu i ne pokazuje znake popuštanja.
4o