Evropska komisija odobrila novi paket sankcija Rusiji kako bi dodatno umanjila prihode iz kojih Putin finasnira ratne operacije

 Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavit će u petak najnoviju tranšu sankcija protiv Rusije, tražeći od zemalja članica da odobre nova ograničenja za tankere s naftom i finansijske institucije, piše Politico.

Glavna glasnogovornica Komisije, Paula Pinho, izjavila je: „Možemo potvrditi da je Komisija usvojila novi paket sankcija protiv Rusije.“

Očekuje se da će Von der Leyen i najviša diplomatija EU, Kaja Kallas, govoriti kasnije u petak kako bi iznijele prijedloge. Mjere bi trebale uključivati ​​dodatne liste takozvanih plovila iz sjene koja prevoze “rusku naftu kršeći ograničenje cijena G7”.

POLITICO je ranije ove sedmice izvijestio da će paket mjera – 19. koji je nametnut Rusiji od početka njene potpune invazije na Ukrajinu – proširiti ograničenja za kineske firme usred pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Istovremeni prijedlog za postepeno ukidanje ruskog plina također bi trebao biti podnesen na početak 2027. godine, godinu dana ranije nego što se očekivalo.

Kako su dosadašnje sankcije pogodile Rusiju?

Od samog početka invazije na Ukrajinu EU je nametnula niz sankcija koje su značajno umanjile ruske prihode od energenata i oni su danas gotovo prepolovljeni u odnosu na period prije invazije na Ukrajinu.

U augustu su mjesečni prihodi Rusije od izvoza fosilnih goriva pali za 2% u odnosu na prethodni mjesec, na 564 miliona eura dnevno, što je treći mjesec zaredom u kojem su prihodi Rusije od izvoza fosilnih goriva pali. 

Prihodi od pomorskog prevoza sirove nafte zabilježili su oštar pad od 12% u odnosu na prethodni mjesec, na 170 miliona eura dnevno, dok su količine pale za 10%. Prihodi ruskog pomorskog prevoza sirove nafte padaju treći mjesec zaredom, dostigavši ​​najniže nivoe u 2025. godini.

Ruski izvoz fosilnih goriva ostaje visoko koncentriran, pri čemu Kina dominira u kupovini uglja i sirove nafte, Turska dominira u kupovini naftnih derivata, a EU je i dalje najveći kupac tečnog prirodnog plina (LNG) i plinovodnog plina – što pokazuje ovisnost Moskve o uskom skupu ključnih kupaca.

Redakcija