Europska unija je u srijedu odlučila nametnuti Rusiji nove sankcije, istovremeno dok Donald Trump vodi pregovore o sudbini Ukrajine, piše Euronews.
Trumpov državni tajnik Marco Rubio sugerirao je da će EU, s vremenom, ipak biti pozvana za pregovarački stol kako bi se raspravljalo o smanjenju ili ukidanju sankcija.
‘Postoje druge strane koje imaju sankcije, Europska unija će u nekom trenutku morati biti za stolom jer i oni imaju sankcije koje su uvedene‘, rekao je Rubio u utorak nakon sastanka sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim u Saudijskoj Arabiji.
Rubio je naglasio da će sve strane morati napraviti ustupke. Na pitanje o isključenju Europe iz pregovora, odgovorio je: ‘Nitko nije zaobiđen.‘
EU je, barem zasad, ostala pri svojoj politici kažnjavanja Rusije sankcijama, piše Jutarnji list.
Dogovor između veleposlanika u srijedu bio je namjerno tempiran uoči treće godišnjice invazije, koju Kolegij povjerenika treba obilježiti zajedničkim posjetom Kijevu. Ovo će biti već 16. paket sankcija od veljače 2022.
Udar na ‘flotu u sjeni‘
Nove sankcije odnose se na zabranu uvoza ruskog primarnog aluminija, o čemu se već i ranije raspravljalo, ali zabrana nikad nije uvedena jer su neke članice bile zabrinute za učinak na njihovo gospodarstvo.
Ruski primarni aluminij čini oko 6 posto uvoza aluminija u EU, no taj se udio proteklih godina smanjivao kako su se europski proizvođači odmicali od ruskih dobavljača.
EU je već zabranio određene proizvode od aluminija koji dolaze iz Rusije, kao što su žice, tube i cijevi. Sada je zabrana proširena na primarni aluminij, koji se prodaje u obliku ingota, ploča i greda, i koji čini veliki udio u ukupnom uvezenom aluminiju.
Osim primarnog metala, najnoviji paket sankcija odnosi se i na rusku ftankersku ‘flotu u sjeni‘, kojom je Kremlj pokušao zaobići zapadna ograničenja trgovine naftom i zadržao izvor prihoda ključan za financiranje rata protiv Ukrajine.
Flota se sastoji od starih, neosiguranih brodova za koje se sumnja da imaju krivotvorene podatke, koji isključuju svoje transpondere kako bi postali nevidljivi i višestruko pretovaruju svoj teret kako bi prikrili podrijetlo spremnika s naftom.
600 brodova na udaru
Stanje ovih plovila toliko je loše da se Bruxelles brine da bi se nafta mogla izliti i izazvati ekološku katastrofu.
Politički pritisak je bio na vrhuncu nakon nekoliko incidenata u Baltičkom moru gdje je ‘flota u sjeni‘ optužena za sabotaže podvodnih kablova.
Procjenjuje se da se ‘flota u sjeni‘ sastoji od oko 600 brodova, ali se njihov točan broj ne zna jer Kremlj ne objavljuje te podatke.
Kina i Indija su danas glavni kupci ruske nafte, koja se često rafinira na njihovom teritoriju i potom prodaje natrag na tržište EU pod drugom oznakom.
Prema diplomatima, novi niz sankcija EU-a stavlja na crnu listu 73 plovila za koja se sumnja da su dio ‘flote u sjeni‘. Broj brodova pod sankcijama, kojima je zabranjen pristup europskim lukama i uslugama, time bi se popeo na više od 150.
13 banaka se izbacuje iz SWIFT-a
Novim sankcijama također bi se omogućilo stavljanje na crnu listu vlasnika i operatera plovila ‘flote u sjeni‘, uključujući i kapetane brodova.
Osim toga, novim se sankcijama izbacuju 13 ruskih banaka iz elektroničkog sustava SWIFT i za osam ruskih medija se suspendiraju dozvole za emitiranje.
Novi paket sankcija bi trebao biti usvojen u idući ponedjeljak nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
slobodnadalmacija.hr